Doc. dr. Denis Berberović, profesor na Ekonomskom Fakultetu u Sarajevu za Klix.ba pojasnio je sa kojim se to izazovima danas suočavaju profesori i kakvu opasnost nosi ChatGPT.
"Pored svih opcija koje nudi, postoji i tamna strana umjetne inteligencije. U obrazovnom smislu Chat GPT ima prednosti ali predstavlja i novu metodu varanja prilikom polaganja predmeta na univerzitetima širom svijeta. U pitanju je specifičan oblik plagijarizma jer student ne mora čak ni pisati. Unese ključne riječi, kaže kakav tekst želi i tekst se producira. Studenti to koriste kada treba napisati esej ili neki tekst ili čak i projekat koji će trebaju predati. ChatGPT izbaci tekst koji studenti predaju kao vlastiti. To je trenutno aktuelno i o tome s kolegama pričam svakodnevno", rekao je.
Profesor je pojasnio da je to prepisivanje uz pomoć umjetne inteligencije. U suštini, ono se može porediti ako se uzme nečiji rad, predstavi se kao autorski jer nema referenci čime taj rad postaje plagijat.
"Usmeni ispit je najsigurniji način da neće biti malverzacija od strane studenata jer kroz usmeni ispit možete ispitati i provjeriti da li je i u kojoj mjeri je znanje stečeno. Kroz usmeno ispitivanje provjerite i kakvo je razumijevanje stečenog znanja, da li je to naučeno samo napamet ili se razumije ono što je naučeno", poručio je.
Korištenje ChatGPT na ispitima u učionici i nije toliko jednostavno s obzirom da se na ispitima većinom ne smiju koristiti telefoni i računari, ali Bolonjski sistem predviđa rad od kuće, gdje studenti često dobiju zadatke koje trebaju pripremati kući poput seminarskih radova, eseja, prezentacija i projekata. Tada je Chat GPT dostupan i sve više studenata preuzima sadržaj od njega. Ali još ozbiljnije pitanje od ispita je priprema diplomskih i master radova.
"To su stvari koje se uglavnom ne rade na fakultetu. Studenti bi trebali da istražuju, da čitaju i da na svoj način ispričaju znanje koje su stekli. Vidimo u posljednje vrijeme da raste broj pokušaja takvih tih plagijata u cijelom svijetu, a koji su napravljeni preko umjetne inteligencije. To je, po meni, puno ozbiljniji problem od samog varanja na esejima ili projektima", poručio je profesor.
Ako postoji mogućnost napisati tako ozbiljan rad poput diplomskog uz pomoć Chata GPT, niko ne sprječava bilo koga da uz pomoć istog uradi i doktorat.
Profesor Berberović je pojasnio da postoje softveri za provjeru plagijarizma, ali ne mogu uvijek detektovati plagijate jer umjetna inteligencija generiše potpuno nove tekstove.
"Sve tehnološke inovacije, ukoliko se primjene na etičan način, mogu biti jako dobre, vrlo korisne i pomoći u efikasnosti obavljanja određenog posla. S druge strane, ako se neetično koriste, onda govorimo o zloupotrebi inovacija. Vjerovatno će se u narednom periodu i ta oblast više urediti na način da se odredi šta je dozvoljeno. Iako moram reći da već postoje etički kodeksi i na nivou univerziteta, ali i međunarodnom nivou, a koji su široko postavljeni, tako da obuhvataju i ChatGPT. Utjecaj umjetne inteligencije na akademsku zajednicu će u budućnosti samo rasti. Svi o tome pričaju, rade se brojna istraživanja. Umjetna inteligencija može pomoći u daljem razvoju društva, ali isto tako može napraviti i probleme. Pa u kontekstu varanja tokom studiranja, može povećati broj puno ozbiljnijih plagijata koje je teže prepoznati nego što je to slučaj sa nekim tradicionalnim načinima prepisivanja", rekao je.“
