HEFTIČNJAK: Amerika se vraća kući – šansa i za BiH

Šepić čestitao Bajdenu- Vaša pobjeda nije važna samo za Ameriku, nego za cijeli svijet

Čitava demokratski svijet može odahnuti. Nakon velikih zavrzlama oko prebrojavanja glasova, Joe Biden je ipak izabran za novog američkog predsjednika. Amerika se vraća kući. Mnogi svjetski državnici čestitaju Bidenu, ali ima i onih koji tuguju za Trumpom. Osim Bidenove pobjede, važno je da je Kamala Harris ispisala povijest i postala prva žena i prva Afroamerikanka na mjestu potpredsjednice Sjedinjenih Američkih Država. Svi su saglasni da je ova pobjeda važna za Ameriku, ali i za čitav svijet. Predsjednik Nezavisnog bloka Senada Šepić je poentirao: „Bidenov trijumf nad lažima, površnosti i mržnjom daje nam nadu da će i mnogi naši "trumpovi" otići također na smetljište historije. Ali da bi nam Biden pomogao, prvo mi sami u Bosni i Hercegovini moramo okrenuti novu političku stranicu. Zato izađimo na izbore 15. novembra, glasajmo za promjene i konkretne politike. Svaki glas je bitan. Biden nam je pokazao put.“ Dakle, super da je Biden novi predsjednik, ali hajmo mi i u našem dvorištu izabrati bolje i kvalitetnije političare.  

Dodikov odgovor Inzku: Smeta Radovan Karadžića, a ne smetaju Alija Izetbegović, ‘Zelenih beretki‘...

Jedan od onih koji tuguje za Donaldom Trumpom je i Milorad Dodik. Najava visokog predstavnika Valentina Inzka da će tražiti da se zabrani putovanje i uvedu sankcije onima koji veličaju ratne zločince i negiraju genocid, te dolazak Joe Bidena koji zna ko je bio agresor na BiH, Mile ima pun kufer briga. I džaba on bulazni i prijeti, ali kad se razmakne prašina sa stola, Dodik ide ka kraju svoje nečasne političke karijere. Za Inzka kaže da je ''bošnjački lobista i faktor nestabilnosti u BiH'' i što prije on ode, prije će se stvoriti uslovi za dogovor i stabilizaciju u BiH. – Zanimljivo je da mu smeta ime Radovana Karadžića, a ne smeta ime Alije Izetbegovića, 'Zelenih beretki', Jure Francetića ili Mile Budaka, po kojima ulice u FBiH nose imena, istakao je Dodik upitan da prokomentariše Inzkov apel članu Predsjedništva BiH da promijeni naziv Studentskog doma na Palama i ukloni počasnu tablu sa imenom "Radovan Karadžić" i ako to ne uradi do narednog sastanka Savjeta bezbjednosti u maju bi trebalo da se suoči sa "zabranom putovanja u sve zemlje EU". Kukaj, Mile. Malo ti je ostalo. Steže se obruč... 

BiH u vrhu prema broju smrtnih slučajeva od korone u regionu

Korona odnosi živote. Ugledni arhitekta Gološ, glumac Dragan Jovičić i brojni drugi naši građani su izgubili život uslijed pandemije. Zdravstveni sistem svake zemlje ima probleme, ali naš posebno. To je vidljivo i iz statistike Evropskog centar za zarazne bolesti (ECDC), koji redovno prati i bilježi brojke vezane za smrtnost. Iako nismo pri vrhu regionalne ljestvice po pitanju zaraženih, definitivno jesmo po stopi smrtnosti od oboljenja COVID-19. Na osnovu njihovih podataka, napravljeni su grafikoni koji jasno pokazuju da je Bosna i Hercegovina na prvom mjestu prema kumulativnom broju potvrđenih smrtnih slučajeva u proteklih sedam dana, a dobiva se tako što se obračunava svakog dana za prethodnih sedam unazad. Prema tim podacima, prvo mjesto pripalo je našoj zemlji u odnosu na zemlje bivše Jugoslavije, sa 197 smrtnih slučajeva u posljednjih sedam dana, zaključno s 5. novembrom. Hrvatska je na drugom mjestu sa 161 smrtnim ishodom, a slijede Slovenija, Sjeverna Makedonija…

S druge strane, stopa smrtnosti izračunata u posljednjih sedam dana na milion stanovnika u BiH iznosi 8,58. Time je naša zemlja na drugom mjestu, a ispred nas je samo Crna Gora sa 10,1 smrtnim slučajem na isti broj stanovnika, dok Srbija ima najmanji broj - 0,99. Poređenja radi, jedna od najmoćnijih država svijeta Njemačka ima 1,12 smrtnih slučaja na milion stanovnika. Time je daleko ispod BiH na grafikonu. Za Austriju ta je brojka nešto veća, 2,60 na milion osoba. To govori da je BiH i na nivou Evrope jedna od zemalja s najvišom stopom smrtnosti od koronavirusa.

 

Sestrići Mirsada Zaimovića ispred HDZ-a u Biračkim odborima u Kaknju

Amerika je pokazala kako je važno ko broji glasove. Izborni sistem je rak-rana naše demokratije i predstavlja ozbiljan problem. To će biti sve tako dok se ne uvede elektronsko glasanje, kao u modernim demokratskim društvima. Da će prevara biti i na ovim izborima, svjedoče brojni izvještaji o manipulacijama o sastavima biračkih odbora. Nedavno je Ćamil Duraković javno optužio A-SDA da je predala u ruke srpskim strankama biračke odbore, a zauzvrat su oni „srpske“ odbore dobili u Krajini. Mediji izvještavaju o manipulacijama u Konjicu. Tako smo vidjeli kako je niz Bošnjaka ispred SNSD-a u biračkim odborima. Izgleda SNSD u Konjicu ima puno članova iako ni kancelariju nemaju. Nova priča dolazi iz Kaknja. Doduše, sada se govori o članovi biračkog odbora ispred HDZ-a. Očito je da su koalicioni partneri SDA, HDZ i SNSD vršili 'razmjenu' kadra. Dvojica sestrića Mirsada Zaimovića (SDA), Edin i Elvedin Čatić imenovani su ispred HDZ-a BiH u Biračke odbore u Općini Kajanja. „Centralna izborna komisija BIH naravno zna sve ovo, a isto je u svim gradovima i svi se prave ludi”, ranije je upozorio  Vojin Mijatović iz SDP-a.

 

BiH grabi krupnim koracima prema EU: Evo i kojom brzinom

Bosna i Hercegovina ovakvim tempom neće nikamo, a kamoli u Evropu. Gdje ide BiH? Ako je suditi prema izvještajima međunarodnih institucija, naša zemlja je u protekle tri godine napravila "korak od sedam milja" tačnije od 40 godina, ali unazad. Jedan korisnik Facebooka postavio je dva naslova, sa procjenama koliko će Bosni i Hercegovini trebati da dostigne standard života EU. Prema prvom naslovu, koji je datiran na 16. novembar 2017. godine, u izvještaju Svjetske banke se navodi da će BiH trebati 60 godina da dostigne EU. Tekst novijeg datuma, od 29. septembra ove godine kaže da će nam trebati 100 godina da dostignemo EU.

 

Nema rješenja za migrante u Krajini- hladni dani i pandemija sve dodatno otežavaju (FOTO-VIDEO)

Krajina će i ove godine biti žrtva nebrige sistema o građanima USK, posebno je to vidljivo u slučaju sa migrantima. Svakim hladnijim danom stvara se i dodatni pritisak, kako na lokalno stanovništvo, tako i na migrante koji borave po raznim mikrolokacijama unutar urbanih sredina i okolo njih. Posebno se to vidi u mjestu Polje – Velika Kladuša, koje se pretvorilo u mjesto sa nekoliko divljih kampova i mikrolokacija – od napuštenih kuca do iznajmljivanja istih. Kako sada stoje stvari, iako je protivno zakonu, po svemu sudeći Krajina će i ove godine biti ostavljena da se sama nosi sa novim prilivom migranata kao i sa stotinama, ako ne i hiljadama onih kojima nije omogućen smještaj. Sve ovo, uz probleme sa pandemijom koronavirusa, dovodi i do ekstremno velikog pritiska na lokalno stanovništvo i biće potrebna brza reakcija, makar pojedinaca iz krajiške politike koji su pokazali razumijevanje za ovu situaciju i stali uz narod Krajine kako bi vrijeme koje je pred nama dočekali što mirnije i sigurnije.