Da li je došlo vrijeme, pita se makroekokonomista Faruk Hadžić, da donosioci odluka u BiH konačno značajno smanje poreska opterećenja, poput ukidanja akciza na gorivo, bar privremeno do 30.06.2022. godine, ili usklađivanja penzija sa indeksom hrane.
„Mjere postoje, samo je pitanje, da li postoji spremnost“, jasan je Hadžić.
Ekonomista Damir Miljević se slaže da je situacija sa rastom cijena dosta alarmantna, ali da nažalost vlasti u BiH nikada nisu vodile puno računa o građanima i privredi jer uglavnom vrijeme troše na sebe i svoje lične i grupne interese.
„U ovakvoj situaciji, po mom mišljenju, jedino je moguće ograničiti cijene osnovnh roba kao što je to npr. Hrvatska uradila sa gorivom ili krenuti u ozbiljno subvencioniranje najugroženijeg stanovništva i poljoprivrede kako bi se obezbjedila bar sjetva za narednu godinu. Po onome što se trenutno dešava nisam baš veliki optimista da će vlasti brzo i efikasno posegnuti za bilo kojim od instrumenata zaštite”, ističe za BUKU Miljević.
Da je prisutan rast cijena osnovnih životnih namirnica u BiH i to onih osnovnih kao što je brašno, šećer, mlijeko, meso, jaja, ulje i drugi potrebni proizvodi široke potrošnje, svjesni su i u vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Kako za BUKU pojašnjava Momčilo Komljenović direktor Sektora za makroekonomski sistem u VTK BiH, neki od razloga poskupljenja su: rast cijene nafte što je dovelo do lančanog rasta cijena namirnica; inflacija koja je prisutna u cijelom svijetu, a samim tim i u BiH; suša u koja se odrazila na prinose određenih poljoprivrednih kultura; rekordno povećanje cijena uljarica i žitarica na berzama širom svijeta, a među najskupljim žitaricama je pšenica što će dovesti do poskupljenja osnovnih životnih namirnica i u BiH. Nadalje, navodi naš sagovornik na rast cijena uticalo je i povećanje zaliha određenih zemalja zbog pandemije korona virusa koji su i ograničile izvoz osnovnih sirovina za proizvodnju hrane, dok su se Kina i neke druge zemlje odlučile za povećanje vlastitih zaliha i to prvenstveno žitarica za ljudsku ishranu, a zemlje poput Rusije i Argentine su ograničile vlastiti izvoz. U cuujelom konteksti, ističe Komljenović, -ne smijemo zanemariti ni opšte povećanje transportnih troškova, brodarski prevoz posebno.
Navodi i neke od mjera koje bi mogle biti rješenje- pomoć u novcu ili subvencionisanje porodicama sa nižim primanjima; smanjene doprinosa na plate i povaćanje istih; povećanje penzija, naročito onima sa niskim penzijama; subvencionisanje izvoza i domaće proizvodnju s ciljem njene konkurentnosti, zabrana uvoza proizvoda koje BiH ima ili uvođenje zaštitnih taksi; promocija važnosti kupovanja domaćih proizvoda.
Na pitanje da li su vlasti u vrijeme pandemije donijele neke odluke koje bi zaštitile građane od rasta cijena Komljenović kaže da jesu, ali da se iste ne provode.
„Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog Ministarstva trgovine donijela Odluku o izmjeni odluke o propisivanju mjera kontrole cijena utvrđivanja maksimalne visine marže za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, tako da iste ne prelaze visinu marže u procentualnom iznosu na dan 31.12.2020.godine. Zatim je donijela odluku o propisivanju mjera kontrole cijena utvrđivanja maksimalne visine marže za naftne derivate- maksimalna marža u maloprodaji je 0,25KM/litar, a u veleprodaji 0,06KM/litar. Ova odluka je na snazi i primijenjuje se od 03.04.2020.godine. Slične odluke je donijela i Vlada Republike Srpske ali nažalost, ove odluke se ne sprovode“, ističe Komljenović.
