Ključne tačke njemačko-francuskog dogovora o eurozoni

Home

Ključne tačke njemačko-francuskog dogovora o eurozoni

PARIZ - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel objavili su u ponedjeljak zajednički prijedlog jačanja budžetske discipline u eurozoni kako bi obnovili izgubljeno povjerenje zbog dužničkih kriza pojedinih zemalja eurozone, javila je Hina.

Slijede ključne tačke dogovora. 

IZMJENA UGOVORA 


Francuska i Njemačka poslat će u srijedu pismo predsjedniku Evropskog vijeća Hermanu Van Rompuyu s prijedlogom da se na ovosedmičnom samitu EU-a pokrene procedura za izmjenu temeljnog ugovora Unije kako bi se uvela stroža pravila o deficitima država eurozone. Ako za izmjene ugovora ne bude svih 27 članica EU-a, Berlin i Pariz će ustrajati na posebnom ugovoru članica eurozone, otvoren svima koji mu se žele priključiti. Sarkozy i Merkel izjavili su kako jasnu odluku o tome žele do kraja sedmice, a nacrt ugovora bi se potom izradio do sredine marta i naposljetku krenulo u ratifikaciju. Nisu spomenuli trebaju li o izmjenama ugovora raspravljati nacionalni parlamenti, kako je to predviđeno Lisabonskim ugovorom. 

NOVA BUDŽETSKA PRAVILA 

Izmjenama ugovora uvele bi se automatske sankcije protiv zemlje koja ne poštuje limit budžetskog manjka od tri posto BDP-a. Sankcije bi se uvele na prijedlog Evropske komisije, osim ako protiv takve odluke ne glasa većina zemalja članica. To je suprotno sadašnjoj proceduri po kojoj većina članica mora glasati za uvođenju sankcija. Usklađeno "zlatno pravilo", koje od vlada traži da uravnoteže budžet u određenom razdoblju, trebalo bi ući u ustave svih 17 članica surozone. Evropski sud pravde odlučivao bi o tome jesu li nacionalna "zlatna pravila" u skladu s evropskim ugovorom, ali neće imati ovlasti ukidanja pojedinačnih nacionalnih budžeta. 

ZAŠTITA VLASNIKA OBVEZNICA 


Sarkozy i Merkel su se dogovorili da se u statutu budućeg evropskog fonda finansijske pomoći, poznatog kao Evropski stabilizacijski mehanizam, jasno navede da je otpis duga privatnih vlasnika obveznica bio jedinstven slučaj. EU će u budućnosti slijediti načela i procedure MMF-a kako bi obveznice u eurozoni bile jednako sigurne kao i javni dug bilo gdje u svijetu. To znači da je Njemačka odustala od zahtjeva da se u novim obveznicama eksplicitno navede klauzula po kojoj bi privatni vlasnici obveznica mogli sudjelovati u troškovima finansijske pomoći nekoj članici eurozone. 

VEĆINSKO GLASANJE 

Francuska i Njemačka predlažu da se sve odluke u Evropskom stabilizacijskom fondu (ESM) donose kvalificiranom većinom, odnosno s kvotom od 85 posto glasova umjesto sadašnjeg jednoglasnog odlučivanja. Merkel je pojasnila da bi se tako spriječilo da jedna zemlja blokira cijelu eurozonu, što se dogodilo kada je Finska poduprla povećanje stabilizacijskog fonda eurozone u zamjenu za osiguranja na kredite Grčkoj ili kada je manji partner u vladajućoj koaliciji u Slovačkoj bio protiv povećanja fonda i tako vladi otežao donošenje odluke. Predložena "supervećina" dala bi velikim zemljama poput Francuske, Njemačke i Italije pravo veta, ali ne i manjim članicama eurozone. 

MJESEČNI SASTANCI 

Sarkozy je predložio mjesečne sastanke evropskih čelnika sve do kraja krize na kojima bi se razmatrale mjere za postizanje gospodarskog rasta. Merkel je rekla da bi jedna od tema trebala biti i reforma tržišta rada i usklađenost sustava socijalne pomoći. 

EVROPSKA CENTRALNA BANKA 

Dvoje čelnika potvrdilI su dogovor iz Strasbourga od 24. novembra o tome da imaju povjerenja u Evropsku centralnu banku, da poštuju njezinu neovisnost i da će se suzdržati od bilo kakvih zahtjeva prema banci vezano za mjere izlaska iz krize. 

OBVEZNICE EUROZONE 


Sarkozy i Merkel izričito su odbacili mogućnost izdavanja obveznica eurozone. Sarkozy je rekao da one "niti u kojem slučaju nisu rješenje za krizu" i da bi bilo suludo kada bi Njemačka i Francuska plaćale dugove zemalja koje ne mogu kontrolirati svoj dug.

 

Fena

Objavito: Pon, 12/05/2011 - 23:55

Facebook komentari

Back to top