Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim demografskim izazovima koji prijete temeljima društva. Tokom proteklog desetljeća, zemlju je napustio veliki broj građana, pokrećući zabrinjavajuće trendove povezane s političkom situacijom, korupcijom, visokom nezaposlenošću i lošim ekonomskim stanjem.
Iako nema preciznih službenih podataka o broju građana Bosne i Hercegovine koji su napustili državu kako bi živjeli i radili u drugim zemljama, istraživanja nevladinih organizacija ukazuju na to da je u proteklih desetak godina zemlju napustilo nekoliko stotina hiljada ljudi.
Demografski podaci izazivaju ozbiljnu zabrinutost. U poređenju s prije 30-ak godina, zabilježen je upola manji broj rođene djece. Tadašnji godišnji prosjek živorođene djece bio je oko 60.000, dok danas Bosna i Hercegovina bilježi godišnji prosjek od svega 24.000 djece. Ovaj drastičan pad svjedoči o ozbiljnom problemu niskog nataliteta u zemlji.
Značajan faktor u ovom demografskom krahu je i intenzivan odlazak mladih ljudi u potrazi za boljim životom izvan granica zemlje. Politički nesigurna situacija, korupcija i visoka nezaposlenost djeluju kao snažni pokretači migracija. Građani se suočavaju s teškoćama u ostvarivanju kvalitetnog života u domovini te se stoga odlučuju za odlazak u inozemstvo.
Pusta sela postaju sve češća pojava u Bosni i Hercegovini. Podaci pokazuju da je više od 300 sela potpuno prazno, a gotovo 1500 sela ima manje od deset stanovnika. Njive i livade zarastaju u šume, dok mladi ljudi traže bolje prilike negdje drugdje. Sela odumiru, a zajedno s njima gase se i temeljne institucije poput banaka.
Zatvaranje banaka postalo je neizbježna stvarnost u nekim općinama, poput Ruda i Čajniča. Osim što su izgubile bankarske institucije, ove općine suočavaju se s gašenjem drugih malih poduzeća, poput mesnica, ćevabdžinica i kafića. Manji je obrt kapitala, a infrastruktura se urušava.
