Dok cijene goriva u svijetu padaju, u BiH i USK još nema pojeftinjenja

gorivo
- Nemamo domaćih kapaciteta pa cijene diktiraju dobavljači, ali i država svojim nametima

 

SARAJEVO, Rast broja zaraženih u svijetu, restriktivne mjere u pandemiji i slabija potražnja te neočekivani rast zaliha benzina u SAD utjecali su na osjetan pad cijena nafte na svjetskim berzama.

Cijena barela na Londonskoj berzi je prošle sedmice pala za 8 posto i na najnižem je nivou od aprila, dok je na američkom tržištu cijena niža za 9 posto i na najnižem je nivou od septembra prošle godine.

Pad cijena goriva, barem i nakratko, dobro bi došao BiH, gdje su, prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene nafte i naftnih derivata u julu ove godine i za više od 20 posto više u odnosu na juli 2020. godine.

Veliko zakašnjenje

- U BiH se sva poskupljenja nafte osjete, maltene, odmah, a pojeftinjenja tek s velikim zakašnjenjem i uglavnom djelimično. Ipak, mislim da je sadašnji pad toliko značajan da se mora odraziti i na cijene u BiH. Koliko brzo i u kojem obimu će domaće cijene goriva biti smanjene, zavisi samo od prometnika goriva, jer nema nikakvog mehanizma niti automatske formule za izračun cijena kojima bi se to ubrzalo - kazao je za “Avaz” Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Iako vjeruje da će do određenog pada cijena goriva doći, Gavran ne vjeruje da će se to odraziti na sve ostalo što je, zbog rasta cijena nafte, u međuvremenu, poskupjelo.

Na kraju, u lancu poskupljenja teško je razlikovati šta je bilo i u kolikoj mjeri opravdano, a za šta se iskoristio izgovor. Sumarni efekt je da je ukupan nivo cijena viši nego što je opravdano i pogotovo viši nego što veliki dio privrede i građana može podnijeti - istakao je Gavran.

Porezna davanja

Predsjednik Udruženja prometnika nafte i naftnih derivata Privredne komore FBiH Milenko Bošković kaže da cijene na našem tržištu diktira nekoliko dobavljača koji ne prate dosljedno trendove na berzama. Podsjeća da je na snazi i odluka Vlade FBiH o ograničavanju marži, zbog koje trgovci ne mogu puno utjecati na konačne cijene goriva, za razliku od države koja ih je opteretila.

- Porezna davanja na litar dizela su 1,05, a na litar benzina 1,15 KM. To je nekakav start, tako da berza kod nas može utjecati nekih pet feninga gore-dolje, pa ne možemo očekivati neka znakovita pojeftinjenja. U vrijeme intenzivne korone barel goriva bio je oko 36 dolara, a sad je blizu 70, dok je prerađena nafta bila 300 i nešto dolara, a sad je više od 700, tako da ne možemo reći da imamo neku eskalaciju cijena - rekao je Bošković.

On navodi da su cijene goriva u Srbiji blizu 3, u Hrvatskoj nešto iznad 3 KM, a u Crnoj Gori 1,40 eura.

- BiH u ovom trenutku ima 50 posto tih nekih davanja iz litra goriva, a širom Evrope ona su od 40 do 60 posto. Međutim, ono što je kod nas veliki namet je to što svaki građanin iz litra goriva sa 25 feninga finansira izgradnju autocesta, što nijedna država u okruženju nije uradila - istakao je Bošković. 

Jasan rast

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, maloprodajne cijene Super plus bezolovnog benzina BMB 98 u julu ove godine su za 12,38 posto bile više u odnosu na juli prošle godine, a za 2,71 posto u poređenju s prethodnim mjesecom.

Cijene Premium bezolovnog benzina BMB 95 za godinu su porasle za 21,43 posto, dok je u julu litar benzina bio skuplji za 3,27 posto u odnosu na juni 2021. U periodu juli 2020.-juli 2021. cijene dizela zabilježile su rast od 20,11 posto, dok je dizel u julu bio skuplji za 3,36 posto u odnosu na juni.