Kultura sjećanja i poricanja u BiH: Od porijekla i identiteta do bola, od smrti do genocida...

.
Sprječavanje novog rađanja egzekucijom djece koja su u budućnosti mogla postati roditeljima, rušenje vjerskih, nacionalnih, kulturnih objekata koji su prepoznatljivi za određenu naciju kao način „brisanja“ postojanja određene grupe ljudi, protjerivanje velikog broja ljudi sa određenog područja-sve to u kombinaciji predstavlja genocid. U Prijedoru je u ljeto 1992.godine ubijeno 102 djece, tijela četrdeset njih nikad nisu pronađena. U malom selu Biljani ubijeno je 258-ero ljudi, od toga šestero djece. Iz prijedorske, sanske, ključke, ljutočke okoline protjerano je više od 90 hiljada ljudi...

 

BIHAĆ, 25. jula - Ljeto u cijeloj BiH ustvari je period podsjećanja na stradanja, većinom Bošnjaka. Posebno period oko 11. jula, datuma kada je pokrenuto etničko čišćenje, strijeljanja, masovna ubistva, egzekucije, protupravna zatvaranja, protjerivanja u i oko Srebrenice.

 

Decenijama poslije, nakon saslušanih stotina svjedoka, pregledanih na hiljade dokaza Međunarodni sud u Hagu ove zločine okarakterisao je kao genocidne. To su zločini koji su se desili krajem rata u našoj državi. Međutim, zločini, koji imaju iste karakteristike, a koji su se desili početkom rata, u krajiškom dijelu države-isti sud nije okarakterisao kao genocid. A pravna definicija govori da su upravo takvi bili. Genocid, pojam je koji potječe iz grčkog jezika, gdje genetikos znači porijeklo, a oksidare predstavlja - ubiti. Dakle, genocid je ubijanje porijekla određenog naroda, i to zbog vjerskog, nacionalnog, religijskog ili bilo kojeg drugog nazovi razloga.