Čarkadžić: Blokada bh. institucija traje dugo i samo mijenja intenzitet
Dok Hercegovina, a i dio Bosne gori, nadležni šute. Vatrogasci i lokalno stanovništvo su uglavnom prepušteni sami sebi. I pomoći zasad susjeda, odnosno Hrvatske, koja šalje kanadere. Apeli da se angažuje helikopter Oružanih snaga BiH uzaludni su zbog, zna se, političkog bojkota iz RS-a. Vapaji da nadležni potraže međunarodnu pomoć u gašenju požara niko, čini se i ne čuje.
Do kada će građani biti žrtva politike?
- Ne možete postići dogovor s nekim ko dogovor ne želi. Dva člana Predsjedništva BiH nekoliko dana pozivaju trećeg da im se pridruži kako bi se donijela odluka koju je nemoguće bez njega donijeti, radi se o pokretanju Oružanih snaga BiH i u skladu s Ustavom BiH potrebno je da sva tri člana Predsjedništva BiH kažu “da”. Dodika nema na tim sjednicama i ne vidim šta druga dva člana još mogu da urade. Pozvali su i EUFOR u pomoć, obratili se i Christianu Schmidtu. Pozvali su i ostale institucije da rade u okviru svojih nadležnosti, ali Predsjedništvo BiH je nedolaskom Dodika na sjednice očigledno blokirano, kaže politički analitičar Denis Čarkadžić.
Blokada institucija na nivou države samo mijenja intenzitet i mijenjaju se “razlozi”, navodi Čarkadžić, i podsjeća da je sličnih blokada bilo i ranije poput one koja je uslijedila nakon odluka Ustavnog suda BiH. U pola države nisu provedeni izbori, Ustavni sud Federacije radi na ivici kvoruma.
- Ne radi se tu o nedostatku dogovora već o svjesnoj namjeri da se pomoću niza mehanizama unutar našeg političkog sistema takvom vrstom blokada ostvare ciljevi određenih političkih struktura i centara moći. Ovaj put je kontekst drugačiji i puno je opasniji za one koji te blokade provode, u prvom redu geopolitički, ocjenjuje Čarkadžić.
Dodaje da ne postoji nikakva vrsta mehanizma koja bi pozvala na direktnu odgovornost one koji te blokade rade. Ipak, ocjenjuje da se stvari mijenjaju i podsjeća na dvije, kako kaže, ključne stvari koje su se desile u posljednjih mjesec dana. Prva je izbor Christiana Schmidta za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i pored protivljenja Rusije. Amerika je stala iza Schmidta i postoje indicije da će Washington, London i Berlin u BiH konačno raditi zajedno. Druga najvažnija stvar koja se desila je, ističe Čarkadžić, Bidenovo proširenje sankcija.
- Veliki dio političara na Zapadnom Balkanu bi se sutra mogao naći pod udarom tih sankcija, što je moćan alat u ovakvoj situaciji. Sve ostalo nakon te dvije odluke može se smatrati očekivanim, poput Inzkove odluka o nametanju zakona o zabrani negiranja genocida. Ono što slijedi iziskuje puno pameti i mudrosti, dodaje Čarkadžić.
Rješenje za izlazak iz ovog začaranog kruga, kako prenosi federalna.ba, Čarkadžić vidi u 14 prioriteta mišljenja Evropske komisije, gdje je, ističe, u analitičkom izveštaju podvučeno na više mjesta da se mora redukovati odlučivanje na osnovu etničke pripadnosti, izbor.
- Kada pogledamo blokadu Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, domova naroda, ključna stvar je upravo što se taj mehanizam zaštite konstitutivnih naroda u Bosnu i Hercegovini apsolutno zloupotrebljava. Ukoliko se provede ono što piše u analitičkom izvještaju mišljenja Evropske komisije da će zemlja moći bez ikakvih problema da funkcioniše, a da će u isto vrijeme biti zaštićena prava kolektiviteta Bosne i Hercegovine kako god se oni zvali i ko god oni bili, zaključuje Čarkadžić.
