Home

Piju li građani Bihaća fekalije koje dolaze iz Hrvatske?

09 Sep

Piju li građani Bihaća fekalije koje dolaze iz Hrvatske?

Građani Bihaća se prilikom obilnijih padavina iznova suočavaju sa problemom hemijske ispravnosti vode koju piju. Kako su nam kazali naši sagovornici koji se već dugi niz godina bave ovim problemom, glavni faktori zagađenja bihaćkih voda su deponije smeća i štetne stvari koje dolaze iz susjedne Hrvatske.

Hazim Alagić je sanitarno ekološki inžinjer u penziji. Karijeru je najprije započeo u lokalnom mikrobiološkom zavodu za ispitivanje hrane i vode, a zatim je prešao u Komunalno preduzeće Bihać, da bi zadnjih godina radio kao federalni sanitarni inspektor.

Tokom višegodišnjeg rada proveo je mnogo vremena istraživajući problem zagađenja vode na području Bihaća. Prema njegovim riječima, zagađenje bihaćkih voda nije problem koji postoji od jučer, već se radi o višedecenijskom trovanju na kojeg nema adekavtnog odgovora od strane lokalnih ustanova koje vode brigu o vodama na ovom području.

„U vrijeme kad sam ja počeo da se bavim ovim, aktuelni su bili izvori Klokot, Privilica i Žegar, uz još neke manje koji nisu bili toliko značajni. Istraživajući kvalitet vode,  zapazio sam da kod svakog tog zamućivanja nije moguće dodati toliku količinu hlora koliko u vodi ima štetnih tvari i pošto sam dobro poznavao ovaj teren, jer mi je otac bio lovac. Početak onečišćenja kreće od vremena postojanja deponije koja se nekad nalazila u Vedrom Polju gdje se odlagalo gradsko smeće, da bi nakon zasićenja tog terena deponija bila prebačena na Vučjak i tada dolazi do jačeg zagađenja vode kojom se snabdjeva grad Bihać. Sve to se dešavalo u vremenu prije 1968. godine, a prije toga je bilo puno manje stanovništva, a samim time i manje smeća, te je i zagađenost bila manja zbog čega se tom problemu nije pridavao toliki značaj. Drugi i teži onečišćivači pojavljuju se s one strane planine Plješevica u susjednoj Hrvatskoj, gdje postoje ponori koji se slijevaju u Klokot. Osim tih u Bjelopolju i Krbavskom polju se također nalaze ponori. Sve to se radi svjesno, a stručnjaci ne mare za to jer njima ne smeta“, tvrdi Alagić.

Hazim Alagic

 

Međunarodni problem

Da bi se uopće pristupilo rješavanju ovog problema treba najprije uraditi snimanje terena i napraviti projekat zaštite. Sve to su u preduzeću Una Consulting koje nudi usluge u sektoru voda i zaštite okoliša, kažu uradili na europskom nivou i sad se čeka da Hrvatska poduzme određene korake u pravcu rješenja ovog problema.

„Mi smo još 1997. godine otpočeli projekat zaštite izvorišta na području Bihaća. S obzirom da se radi o prekograničnom projektu, sredstva za te i još neke druge projekte smo dobili od švicarske Agencije za razvoj a partner za implementaciju u tom projektu nam je bio Institut za hidrotehniku iz Sarajeva koji je uradio taj projekat zaštite izvorišta Klokot. Da bi tu problematiku digli na međunarodni nivo, uključili smo i Hrvatske vode u to, a zatim osnovali međunarodnu Komisiju za revidiranje projekta koja djeluje ka institucijama u susjednoj Hrvatskoj“, ističe Sandi Zulić, direktor Una Consultinga.

vrtoce

Klokot je jedno od rijetkih izvorišta na Balkanu koje ima kapacitet snabdijevanja vodom oko 2.000 litara u sekundi, a Bihać trenutno troši oko 200 litara u sekundi. Radi se o vrlo rijetkom izvorištu koje na nesreću nalazi usred kraškog područja sa kojeg se vode slijevaju ogromnom brzinom i prolaze kroz te podzemne kaverne. Una Consulting je u saradnji sa JP Vodovod Bihać prije desetak godina u Klokot dovela ronioce iz Francuske koji su ispitivali promjer i dubinu izvorišta i utvrdili da se radi o ogromnom ponoru. 

„Prije nekoliko godina stručnjaci sa geološkog Univerziteta u Varaždinu ispitivali su  podzemna vodna tijela rijeke Korane i u te svrhe su vršili bušenja nekih bunara kod Drežnika u koje su ubacivali natrijev fluorescein kako bi ispitali dokle seže protočnost tog terena. Uključili su i nas u to istraživanje i dali nam indikatore pomoću kojih smo trebali provjerili da li će ta tvar, nakon određenog vremena, dospjeti u Klokot što se kasnije i desilo. Klokot je jedan veliki lijevak prema kojem se dreniraju ogromne veličine vode iz Hrvatske i on ne hvata samo te vode koje dotiču, već i štetne tvari. Ovdje se radi o međugraničnom podzemnom vodnom tijelu koje je međunarodnog karaktera i za njega je zadužena država i Komisija koja djeluje na međunarodnom nivou između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Drugi nivo zaštite u smislu brige i nadgledanja jeste gradska Uprava koja prati stanje na području Bihaća i treći nivo je operater ili Vodovod Bihać koji u tome svemu ima najmanju odgovornost, jer je njegova obaveza samo provođenje vode i davanja usluga, a ne praćenje vode uzvodno ili od izvora pa dalje“, pojašnjava Zulić  

O tome da Plitvička jezera imaju problem sa odvođenjem kanalizacije i nemaju prečiščivača za sve te fekalije koje se izlijevaju u Rastovaču, pisali su i hrvatski mediji. Tamo se vode žestoke borbe oko tog problema, a sve se vrti oko pravnih procedura. Prema riječima Mensura Babića iz Službe zahvatanja i distribucije vode koja djeluje pri JP Vodovod Bihać, sva ta otpadna voda se trenutno odvodi u grubi hvatač nečistoća i odatle se ispusta u vrtaču Rastovaču gdje se taj otpad nakupio, zbog čega se usljed velikih oborina povećao nivo onečišćenja izvorišta u Bihaću.

mensur babic

 

„Oni su 2000. godine bacali boju u Rastovaču i ta se boja nakon određenog vremena pojavila i kod nas ali samo u Klokotu, ne i u izvorištu Privilica. Ostavili su nam ambalažu u koju smo skupljali uzorke vode svaki dan po dva puta dnevno, koje su oni zatim preuzeli. Međutim, mi nemamo izvještaje o tim uzorcima i kakve su kvalitete, niti znamo rezultate tog istraživanja. Što se tiče smetljišta Vučjak, on je saniran u smislu da je otpad izmješten odatle i to područje konzervirano. Tako da tu više nema prijetnje za naša izvorišta. Što se tiče ostalih prijetnji u smislu siječa šume i kamenoloma, potrebno je ispitati da li i u kojoj mjeri to može uticati na bihaćke izvore vode. S obzirom da se nalaze okružena kraškim područjem, bihaćka izvorišta pitke vode su, u određenim periodima svake godine, podložna mutnoći čiji se prvi val javlja prilikom otapanja snijegova, zatim u jesen pri velikim i obilnim kišnim padavinama i val koji se javlja tokom mjeseca oktobra. Mi smo naše izvore ispitivali na teške metale, radioaktivnost, deterdžente, fenole i nikada nisu pronađeni elementi koji prelaze granice normale“, pojašnjava Babić

Ministar Jasmin Burnić, ističe da je Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona, još u oktobru 2014. godine poduzelo aktivnosti po navedenom pitanju, uputivši akt prema nadležnim federalnim institucijama i to Ministarstvu okoliša i turizma, Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Agenciji za vodno područje rijeke Save, sa upitom da se preisipitaju indicije da fekalne i otpadne vode sa područja koje se nalazi u obuhvatu Nacionalnog parka „Plitvička jezera“ u Republici Hrvatskoj, direktno zagađuju izvorište rijeke Klokot.

jasmin

„S obzirom da je ovo pitanje shodno odredbama Zakona o zaštiti okoliša Federacije BiH i Pravilnika o postupcima i mjerama u slučajevima akcidenata na vodama i obalnom vodnom zemljištu, nadležnost institucija višeg nivoa, te kako se radi o susjednoj državi, traženo je da se poduzmu mjere kako bi se prije svega utvrdilo evenentualno zagađenje vode i okoliša, te da se zatim poduzmu mjere u cilju sprečavanja istoga sa svrhom zaštite života i zdravlja ljudi koji žive na ovom području.“, kaže ministar Burnić

Nedostaje stalni nadzor vode

Svi se slažu u jednom, a to je da od svih zagađivača jama Rastovača u koju se ispušta kanalizacija Plitivičkih jezera predstavlja najveću prijetnju izvorištu Klokot. Stručnjaci iz Instituta u Varaždinu su istraživali i dokazali da te vode odatle za manje od 48 sati dođu u Klokot. To otkriće samo je dodatno povećalo značaj ovog problema u čije rješavanje se uključila i sama Hrvatska, a spremnost na materijalnu podršku iskazale su međunarodne institucije kao što je Evropska komisija i Svjetska banka, svjesne da se radi o kritičnim područjima, spremne su izdvojiti novac i krenuti u pripremu fizibiliti studija i pripreme mjera od kojih je prva uklanjanje zagađivača u potpunosti ili postavljanje prečišćivača.

„Po meni, primarno je uklanjanje tih onečišćivača a druga opcija je postavljanje filtera i sistema prečišćavanja vode u Klokotu. Najveći problem je što mi nemamo svakodnevni nadzor vode za razliku od Hrvatske koja svakodnevno vrši kontrolu svojih voda. Zato nam je potrebno više sredstava i zbog čega je njeno poskupljenje nužno jer ne možete imati i jeftinu i kvalitetnu vodu. Ono što bi Hrvatska sa svoje strane trebala učiniti, jeste da ovaj problem stavi u program rada hrvatskih voda. Međutim, to njima nije prioritet iz prostog razlog što oni ulažu u turizam na Jadranu, a ovo na Plitvičkim jezerima im je sporedno. Upravo zbog toga naše institucije, a tu prije svega mislim na organe gradske Uprave, trebaju ovaj problem stalno aktuelizirati i pritiskati Federalno ministarstvo voda kako bi oni to onda delegirali Komisiji na nivou države, koja će zatim vršiti pritisak na institucije u susjednoj zemlji“, mišljenja je Zulić.

Sandi

Prema riječima Sandija Zulića, Agencija za vode iz Sarajeva je nadležna za vodotok prve kategorije u što spada Klokot a ista posjeduje referentnu laboratoriju u Sarajevu i može poslati svoje stručnjake i na taj način pomoći u rješavanju ovog problema na način da skrene pažnju na Klokot i ukaže da je on prioritet kojeg treba rješavati i investirati u tom pravcu u narednom periodu kada je u pitanju zaštita voda i izvorišta.

„Najvažnija stvar koju sad treba uraditi, jeste detaljna i proširena analiza vode u Zagrebu i to sa najmanje stotinjak hemijskih elemenata, te uraditi kvalitetne bakteriološke analize u cilju otkrivanja stvarnog stanja vode u Klokotu. Bojim se da to nije toliko dobro koliko se prikazuje i zato bi najbolje bilo uraditi navedene analize da bi se otklonile sve sumnje i utvrdilo pravo činjenično stanje.

Dok se lokalne i državne institucije nadležne za rješavanje ovog problema slože i aktiviraju, građani Bihaća i dalje će piti vodu nedovoljno ispitane kvalitete. O dugoročnim posljedicama tog fenomena govorili su i neki ljekari na sjednicama kantonalne Skupštine, a od tad do danas ništa se posebno nije promjenilo.

Izvor: Al Jazeera

 

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top