"Pirnar" dokaz da u BiH vrijedi investirati milione KM

Krenuvši sa samo 8 radnika, kompanija „Pirnar“ iz Bosanskog Petrovca danas broji više od 100 uposlenih. U potpunosti su izvozno orjentisani, proizvode aluminijska vrata i sve što proizvedu u Bosanskom Petrovcu, narudžbe su kupaca prvenstveno sa EU, a zatim američkog i tržišta Velike Britanije. Za otpilike 2 mjeseca trebala bi da bude završena investicija u vrijednosti od oko 20 miliona maraka, a radi se o novoj proizvodnoj hali koju grade u Poslovnoj zoni „Gorinčani“.

Poslovna zona „Gorinčani“ u Bosanskom Petrovcu bit će bogatija za investiciju u vrijednosti od oko 20 miliona maraka. Ukupna površina zemljišta na kojoj se prostire je 120 hiljada kvadratnih metara, a proizvodna hala u koju će Pirnar preseliti svoj pogon će imati 22 hiljade kvadrata. Prostor u kojem trenutno rade u naselju Kolunić, postao je mali za sav obim narudžbi koje treba da urade.

Radi se o kompaniji koja je u potpunosti izvozno orijentisana, a proizvode aluminijska vrata isključivo po narudžbi. Najveće tržište su im zemlje Evropske unije, a prisutni su i u Engleskoj i Americi gdje uskoro otvaraju i 2 salona. Prelazak u novi prostor podrazumijeva i nova zapošljavanja.

Kako se radi o društveno odgovornoj kompaniji koja finansijski podržava projekte u lokalnoj zajednici, otišli su i korak dalje. S obzirom na trenutnu situaciju gdje sve veći broj osoba odlazi van granica naše države u potrazi za boljim životom, te se tako smanjuje i broj radnika u Petrovcu, odlučili su omogućiti dolazak radnika iz drugih dijelova kantona i države.

„Kupili smo jedan objekat u Bos Petrovcu samom centru, gdje smo izgradili 24 stana za naše radnike. Jednostavno želimo da doselimo neke familije, porodice u naš grad, da se pobrinemo i za radnu snagu i za sve ostalo“, kaže direktor Sandi Terzić.

Kako navodi Terzić, trenutno imaju 103 zaposlena i namjeru širenja, kako proizvodnje, tako i novih upošljavanja. Jedna od važnih činjenica, kako navodi, jeste i obuka, ali i modeli za privlačenje radnika iz drugih područja BiH.

Lokalne zajednice bi trebale ovakve kompanije i investitore prepoznati kao razvojnu šansu, te im što bolje uređenim poslovnim zonama i nekim drugim pogodnostima obezbijediti bolji ambijent za poslovanje.