Ksenija Sobčak, ruska predsjednička kandidatkinja, najavila je osnivanje nove stranke, Partije promjena.
Vijest o osnivanju objavljena je tokom predizbornog skupa, pred nekoliko hiljada pristalica na stadionu u Moskvi, javlja Mariya Petkova, Al Jazeerina reporterka.
Sobčak je jedna od sedam protivkandidata ruskog predsjednika Vladimira Putina na izborima koji će biti održani 18. marta.
Ona je objavila da osniva stranku s Dmitrijem Gudkovom, bivšim opozicionim parlamentarcim i sinom bivšeg KGB oficira i političara Genadija Gudkova.
"Želimo normalan život. Nećemo dozvoliti da naša budućnost bude ukradena. Ujedinjujemo se u Partiji promjena kako bi se ove promjene ostvarile, kazala je ona pred hiljadama pristalica.
Tokom kampanje, ona je o ubijenom opozicionom lideru Borisu Njemcovu govorila kao o prijatelju. Prikazala je kratki film u kojem se spominje on i deseci drugih novinara i političara koji su ubijeni od 90-tih godina.
Kritike Navaljnog
Sobčak, koju je za predsjedničkog kandidata nominirala partija Građanska inicijativa, predala je 25. decembra prošle godine dokumenta ruskoj Centralnoj izbornoj komisiji.
Ona je kćerka reformističkog gradonačelnika Sankt Peterburga Anatolija Sobčaka, čiji zamjenik je svojevremeno bio aktuelni ruski predsjednik Vladimir Putin 90-tih godina.
Sobčak se pozicionira kao neko ko je protiv svih ostalih i ko želi privući građane nezadovoljne svim ostalim kandidatima.
Neki analitičari vide njenu kandidaturu kao pokušaj Kremlja da oživi predsjedničku utrku, prenio je ranije AP.
I prije najave Sobčak da će se kandidirati, opozicijski prvak Aleksej Navaljni, koji se ne može kandidirati zbog krivične presude, upozorio je da bi to moglo ići naruku Kremlju, zato što bi njen ulazak u predsjedničku utrku podijelio opoziciju.
Sobčak je odbacila kritike Navaljnog i rekla da želi da se on kandidira i da bi mogla povući kandidaturu ako se to dogodi.
Ona, naprimjer, vjeruje da su se ruski hakeri koji rade za Vladu miješali u američke izbore 2016. godine.
Sobčak, također, dovodi u pitanje rusko pripajanje Krima, ocjenjujući da su zapadne sankcije zaslužena kazna za to, a kritikuje i odnos vlasti prema neistomišljenicima.
Mnogi politički posmatrači su uprkos tome skeptični prema njoj, ocjenjujući da ona samo imitira liberalnu proreformsku agendu, navodi AP.
