Hrvatska: Stručnjaci zabrinuti rastućom kriminalizacijom migranata

Prikazivanjem tražitelja zaštite kao kriminalaca pogoduje se širenju rasizma, a broj kaznenih djela manji nego u općoj populaciji.

Skupina hrvatskih stručnjaka koji se bave migracijama izrazila je zabrinutost zbog rastuće kriminalizacije migracija i migranata, razvijanja straha i njihove zloupotrebe u dnevnopolitičke svrhe, te pozvala medije da vjerodostojno i odgovorno izvještavaju o tome globalnom problemu.

Tendencioznim prikazivanjem tražitelja zaštite kao "kriminalaca", "ilegalaca" i "terorista", samo se pogoduje širenju rasizma i diskriminacije, a istodobno se na koriste podaci MUP-a koji pokazuju da je broj kaznenih djela izbjegličke populacije u Hrvatskoj razmjerno manji nego u općoj populaciji, navodi se u opsežnom priopćenju 18 stručnjaka iz humanističkih i društvenih znanosti.

Pozivajući se na izvješća, između ostalog i pučke pravobraniteljice, o nasilju i brutalnosti kojima su na hrvatskim granicama izloženi ljudi, a kojima je k tomu po ulasku na hrvatski teritorij nerijetko bilo zanijekano pravo na traženje zaštite, stručnjaci upozoravaju da su pravo na pristup teritoriju i pravo na pristup proceduri traženja zaštite dva temeljna principa međunarodnog izbjegličkog prava izvedenog iz "Konvencije o statusu izbjeglica", koje je i Hrvatska potpisnica.

Instrumentalizacija u dnevnopolitičke svrhe

Kontradiktorne i nepotpune informacije o okolnostima pogibije djevojčice Madine, kao i činjenica da je njezina obitelj po podnošenju zahtjeva za međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj tjednima bila izolirana i zatvorena, također vidimo kao manifestaciju kriminalizacije migracija koja nadilazi trenutak na koji se odnosi, poručuju stručnjaci, kako prenosi Hina.

"U populističkim i senzacionalističkim javnim istupima o dvama globalnim sporazumima tema migracija se nastoji instrumentalizirati u dnevnopolitičke svrhe, koje parazitiraju na proizvodnji straha i zataškavanju krucijalnih problema u društvu", stoji u priopćenju i naglašava da je u javnom govoru o toj temi zaobiđen cijeli niz činjenica.

Iako Sporazum o globalnim migracijama ima niz nedostataka, stručnjaci ga vide kao pokušaj da se za preko četvrtinu milijarde međunarodnih migranata, među kojima su i stotine tisuća ljudi koji su iselili iz Hrvatske, uspostave sigurniji i humaniji radni i životni uvjeti.

Hrvatska nije ciljana destinacija za one koji stoje pred njezinim granicama, ali u hrvatskom društvu postoji potencijal da se prihvate oni koji žele tu priliku, kaže se i poziva na razvoj društvene kohezije među svim stanovnicima Hrvatske, bez obzira na njihovo porijeklo ili status.

Stručnjaci za migracije pozvali su da se umjesto straha razvija duh solidarnosti i slobode, te gradi slobodno društvo koje će se "samopouzdano suočavati s mogućim teškoćama i rizicima".

Ministar unutarnjih poslova ide u Marrakech

Hrvatski premijer u petak je na sjednici Vlade rekao kako će ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavljati Hrvatsku na konferenciji u Marrakechu, na kojoj će u prosincu biti potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama - tzv. marakeška deklaracija te je naglasio da taj dokument "ne predstavlja problem". 

"Mi smo odlučili da Hrvatsku u Marrakechu predstavlja ministar unutarnjih poslova. Imamo svoje odgovornosti, imamo svoje zadaće i vjerujemo da je to dobra i odgovorna poruka i za hrvatsku javnost i za sve naše partnere", rekao je Plenković tijekom uvodnog izlaganja na sjednici.

Istaknuo je da je Globalni kompakt rezultat želje međunarodne zajednice da pronađe globalno rješenje prije svega za zakonite migracije.

Vlada je zaključila da joj 'marakeški dokument' ne predstavlja problem jer se ne radi o međunarodnom ugovoru, nego o neobvezujućem katalogu mjera, rekao je Plenković, naglasivši da svaka država zadržava suvereno pravo da oblikuje svoju migracijsku politiku.

Dodao je da je sadržaj dokumenta ionako ugrađen temelje u hrvatske migracijske politike, među kojima je sprječavanje nezakonitih migracija. 

Prijepor između predsjednice i MVPE-a

Tzv. Marakeška deklaracija o zakonitim migracijama izazvala je proteklih dana prijepor između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je bila najavila da će ga podržati, ali kasnije reterirala od toga, i ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVPE) koji nije vidio ništa sporno u tom dokumentu.

Potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u nastavku sjednice predstavit će izvješće o Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama. 

Premijer je ranije najavio da će to demistificirati sve njegove odredbe, smisao, svrhu, cilj, način izrade i istaknuti činjenicu da nije pravno obvezujući, da se ne potpisuje i ne podliježe ratifikaciji ni vlade niti Sabora.