Uvođenje rezervnog sastava policije RS ozbiljno narušava Dejton

Submitted by Urednica.S on Pon, 22/04/2019 - 08:06
Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Jasmin Ahić upozorava da je uvođenje rezervnog sastava policije u RS-u najviše uzdrmalo sigurnosnu situaciju u BiH još od februarskih protesta 2014. godine.

- Mislim da se niko iz struke, ali i politike nije nadao obimom zadiranja u sigurnosnu tematiku i balans koji je uspostavio Dejtonski mirovni sporazum, iako se prognoziralo da bi vlast u RS-u nakon izbora to mogla da pokuša, ali zaista ne u ovom obimu - kaže Ahić u razgovoru za Vijesti.ba.

U slučaju da RS u 2020. godini oformi, implementira i stavi u funkcionalnu upotrebu rezervni sastav policije, ovaj ekspert za sigurnost tvrdi da bi Dejtonski mirovni sporazum bio ozbiljno narušen u dijelu njegovog sigurnosnog aspekta, koji je najvažniji za mir i stabilnost. Preciznije, bili bi narušeni njegovi aneksi 1 i 11, koji govore o balansu naoružavanja civilnih snaga i policije.

Apsurdnim i najlicemjernijim ocijenio je argumentaciju predlagača usvojenog Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima u RS-u, koji tvrdi da je rezervni sastav policije neophodan zbog suočavanja s migrantskom krizom i elementarnim nepogodama, kao i da sadašnji kapacitet policije ne može udovoljiti tim potrebama na terenu.

- Zašto se direktoru policije daje ovlaštenje da angažuje prikrivenog istražitelja druge države ili drugu osobu druge države bez pismenog obrazloženja tužilaštva i naredbe suda - pita se Ahić.

Navodi da policija RS-a uvodi rezervni sastav od 1.000 policajca, iako je nepopunjeno 500 pozicija za policajce u redovnom sastavu.

- Zakonom o krivičnom postupku BiH imate efektivne mjere prikrivenog istražitelja, a vi u entitetu RS uvodite nove i nezakonite (bez nadzora tužilaštva i suda) i uz to želite da angažujete strane prikrivene policajce - koje? - još se jednom pita naš sagovornik.

Naglašava kako se nametanjem da se u jednom paketu raspravlja i usvoje četiri sigurnosna zakona u NSRS, koji nemaju izvornu nadležnost na entitetskom nivou, u jednom "moru" promjena pokušava provući nekoliko veoma ozbiljnih elemenata za buduće secesionističke namjere.

Zakon o bezbjednosti kritične infrastrukture u RS-u, napominje Ahić, zadire u nadležnosti državnog nivoa, dok su istovremeno Izmjene i dopune zakona o unutrašnjim poslovima u RS-u, Izmjene i dopune zakona o policijskim službenicima RS-a, kao i Zakon o javnom redu i miru i okupljanju u RS-u naišli na ogromne zamjerke kod svih aktera - opozicije, građanskih udruženja i međunarodne zajednice.

Kriza u našoj zemlji, dodaje Ahić, već je proizvedena, jer i Federacija BiH, ali i kantoni već odgovaraju reciprocitetom.

- Sada je potrebno pozvati jedinog ovlaštenog tumača Dejtonskog mirovnog sporazuma - Ured visokog predstavnika (OHR) da jasno odgovori da li se ovim zakonima krši ovaj sporazum. A ako je tako, da rezolutno sankcionira odgovorne u skladu sa svojim nadležnostima - zaključio je Ahić u razgovoru za Vijesti.ba.