Komesar Evropske komisije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji (Varhelyi) stigao je danas u službenu posjetu Bosni i Hercegovini. Nakon sastanka koji je održao predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom, premijerom FBiH Fadilom Novalićem i premijerom RS Radovanom Viškovićem te gradonačelnikom Brčko distrikta Sinišom Milićem, javnosti su se obratili Tegeltija i Varhelji.
Tegeltija je naglasio da se razgovaralo o pet ključnih tema: evropskom putu BiH, Izvještaju o napretku za 2020., ekonomskom i investicionom planu i makrofinansijskoj pomoći. - Komesar Vahrelji je istakao da je zapadni Balkan važan prioriret Evropskoj komisiji, te je naglasio da će se proces proširenja nastaviti. Građani BiH žele taj put, Bosna i Hercegovina geografski i civilizacijski pripada Evropi i najveći broj građana je jasno opredijeljen za taj put.
Tegeltija je istakao da je veliki problem bio što dugo vremena nije formiran novi saziv Vijeća ministara nakon izbora.- Nisu se provodile reforme po mišljenju Evropske komisije, i kao što ste vidjeli, u Izvještaju o napretku ima pozitivnih ocjena i oblasti u kojuima nismo ništa uradili.
Ipak, Tegeltija je istakao da su posljednjih mjeseci napravljena i mnoge pozitivne promjene.
- Riješeno je pitanja Mostara, dogovorili smo metodologiju za integrisanje u EU, usvoje je proces stragetije javne uprave, kao roces za procesuiranje ratnih zločina. Naravno, kao i u svim državama zapadnog Balkana vladavina prava je nalošije ocijenjena.
Tegeltija je istakao da se nada kako bi do kraja godine BiH mogla dobiti kandidacijski status.
Oliver Varhelji u svom obraćanju pozdravio je prisutne na domaćem jeziku te istakao da je zapadni Balkan jedan od prioriteta Evropske komisije.
- Komisija radi veoma snažno od prvog dana da do znanja da čitavom zapadnom Balkanu da je on prioritet za nas da jačamo odnose s njim, i ne samo to, nego mi zapadni Balkan vidimo kao dio Evrope i vidimo kao dugoročno ili kratkoročno kao potpuno integrisanog u Evropsku uniju, istakao je Varhelji.
- Zato smo počeli raditi na novoj metodologije proširenja, počeli su pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te smo počeli projekt ubrzanog oporavka od krize Covida-19, a jednako tako radimo na ubrzanom smanjenju nejednakosti između zapadnog Balkana i Evropske unije, rekao je Varhelji.Varhelji je naveo da ono čemu danas svjedočimo i što predstavljamo je treći i konačni element iz nove revidirane strategije, strategije proširenja za zapadni Balkan, a to je novi ekonomsko-investicijski plan.
- Zajednički radimo i zajednički ulažemo u razvoj privreda i zajednički radimo na razvoju regiona, zato radimo na investicijsko-razvojnom planu. Planirana je finansijska injkecija od 9 milijardi, te privlačenja investicija u iznosu do 20 milijardi i vjerujemo da bi samo ova sredstva mogla omogućiti ekonomski rast regije od preko 3% godišnje.
Govoreci o incijativi "mini Šengen" Varhelji je rekao da je bi on značio brzu mogućnost prolaska roba i ljudi ali bi se lakse olakčala i investicija kao i platni promet.
Zato smo počeli raditi na novoj metodologije proširenja, počeli su pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te smo počeli projekt ubrzanog oporavka od krize Covida-19, a jednako tako radimo na ubrzanom smanjenju nejednakosti između zapadnog Balkana i Evropske unije, rekao je Varhelji.
Varhelji je naveo da ono čemu danas svjedočimo i što predstavljamo je treći i konačni element iz nove revidirane strategije, strategije proširenja za zapadni Balkan, a to je novi ekonomsko-investicijski plan.
- Zajednički radimo i zajednički ulažemo u razvoj privreda i zajednički radimo na razvoju regiona, zato radimo na investicijsko-razvojnom planu. Planirana je finansijska injkecija od 9 milijardi, te privlačenja investicija u iznosu do 20 milijardi i vjerujemo da bi samo ova sredstva mogla omogućiti ekonomski rast regije od preko 3% godišnje.
Govoreci o incijativi "mini Šengen" Varhelji je rekao da je bi on značio brzu mogućnost prolaska roba i ljudi ali bi se lakse olakčala i investicija kao i platni promet.
