Ljekari otkrili: Pet najboljih navika u ishrani koje mogu da vam produže životni vijek

sa

Kako starimo, dajemo sve od sebe da ostanemo u najboljoj mogućoj formi, fizičkoj pa i psihičkoj, kako bismo živjeli zdravije i duže. Iako ne možemo da kontrolišemo sve što nam život nudi, itekako možemo da kontrolišemo šta jedemo, što je bitan faktor za dugovječnost.

Istraživanja sprovedena ove godine utvrdila su kako bi tzv. dijeta za dugovječnost bila izvrsna preventivna mjera za održavanje zdravlja u poznijim godinama.

U meta-analizi višestrukih grupa od ukupno 432.179 učesnika, niska potrošnja ugljenih hidrata sa manje od 40 odsto energije i visoka potrošnja ugljenih hidrata sa više od 70 odsto energije povećali su rizik od smrtnosti u poređenju sa umjerenim unosom ugljenih hidrata.

Ugljeni hidrati

Međutim, normokalorična dijeta za dugovječnost, koja energijom unesenom u vaše tijelo održava i vašu tjelesnu težinu, povezana je sa srednjim do visokim unosom ugljenih hidrata.

Nerafinisani izvori su namirnice koje su minimalno prerađene u odnosu na svoje prirodno stanje. Ove namirnice možete da dobijete iz cijelih žitarica kao što su pšenični hljeb, smeđa riža i kinoa.

Jedite proteine iz biljnih izvora

Istraživanje navodi da je rizik od smrtnosti bio za 18 odsto veći kada su proteini ili masti životinjskog porijekla zamijenili ugljeni hidrati. Međutim, rizik je bio oko 18 odsto manji kada su ugljene hidrate zamijenili biljni proteini ili masti.

Dijeta dugovječnosti takođe podrazumeva unos “dovoljne količine proteina” koji su uglavnom biljnog porekla. Međutim, redovna konzumacija proteina iz hrane koja uključuje plodove mora, takođe radi na produžavanju vašeg životnog vijeka i poboljšanju zdravlja.

Ovakva vrsta ljudi pokazuje manji rizik za ukupnu smrtnost u poređenju s onima koji jedu meso. Takođe, i veganska ishrana je povezana sa smanjenim rizikom od raka, hipertenzije i dijabetesa u poređenju s ishranom mesojeda.

Masti biljnog porijekla za povećanje energije

Prema Klinici Klivlend, referentni unos masti za odrasle je 20 do 35 odsto ukupnih kalorija iz masti. Sugeriše se kako dijeta za dugovječnost uključuje potrošnju masti koja čini oko 30 odsto energije uglavnom iz biljnih izvora. Sjajni izvori biljne energije uključuju pasulj, orašaste plodove, čia sjemenke i sjemenke lana kao izvrsne izvore biljne potrošnje energije.

Studija je dokazala kako je mijenjanje modernog stila ishrane koji uglavnom sadrži velike količine prerađene hrane, crvenog mesa, mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti i hrane s visokim udjelom šećera – ishranom bogatom mahunarkama, cijelim žitaricama i orašastim plodovima s smanjenim unosom crvenog i prerađenog mesa, povezano sa dužim životnim vijekom.

Jedite u roku od 11 do 12 sati

Prema recenziji, studije koje su uključivale osobe sa gojaznošću, metaboličkim sindromom ili dijabetesom tipa 2 obično bi imale koristi od 8-10 sati ishrane dnevno. To bi pomoglo u mršavljenju ili ispravilo postojeće metaboličko oštećenje.

Međutim, duža dnevna razdoblja gladovanja koja uključuju preskakanje doručka dosljedno su povezana s povećanom smrtnošću, koja je naročito visoka za kardiovaskularne bolesti. Zbog toga se preporučuje razdoblje ishrane s idealnim rasponom od 11 do 12 sati kako bi se ovakvo nešto izbjeglo.

Post

Kod osoba starijih od 65 godina, stručnjaci tvrde kako bi dijeta za dugovječnost trebalo da bude osmišljena tako da se izbjegne pothranjenost, kako bi se spriječila slabost i bolesti koje mogu biti posljedica smanjene koštane ili mišićne mase ili niskog broja krvnih ćelija.

Postoji više dokaza kako post utiče na dugovječnost, a u idealnom slučaju, dijeta za dugovječnost uključivala bi 12 do 13-satno dnevno razdoblje posta, što se u mnogim studijama pokazalo sigurnim i djelotvornim.

Izvor: