Prilika za objavu savezništva bit će prva vojna parada u Beogradu nakon sloma i raspada SFRJ
Svečano i s vojnom paradom Srbija planira za dva tjedna obilježiti 70. obljetnicu oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu. Iako iz Moskve još nisu dobili službenu potvrdu, premijer Srbije Aleksandar Vučić objavio je da očekuju dolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako bi istodobno obilježili 100 godina od početka Prvoga svjetskog rata i 75. obljetnicu oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu.
Ovacije na Marakani
Za vladu Aleksandra Vučića to je prilika da na sva zvona oglasi svoje savezništvo s Rusijom, u trenutku kad EU i SAD objavljuju sankcije Rusiji zbog vojne intervencije u Ukrajini. Beograd su oslobodili domaći partizani s borcima sovjetske Crvene armije. Prije pet godina, kad je Beograd obilježavao 70 godina oslobođenja, na svečanosti je bio tadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, ali tada nije bilo drame u Ukrajini. Putin je zadnji put bio u Beogradu 2011. i tada su ga na Zvezdinu stadionu dočekali ovacijama.
Srpski ministar obrane Branislav Gašić izjavio je da po nalogu premijera Vučića pripremaju vojnu paradu, prvu od 1985. kad je Srbija još bila u socijalističkoj Jugoslaviji.
- Jako je značajno građanima Srbije da to vide - rekao je ministar Gašić, najavljujući dolazak načelnika ruskog Glavnog stožera. Ako se Moskva složi, parada bi se održala 16. listopada. Najava Putinova dolaska naljutila je Amerikance. U prosincu bi u Beograd trebao doći kineski premijer, a Vučić najavljuje i veliki summit lidera istočne Europe.
- Možete imati dobre odnose i s Rusijom i s Kinom i sa SAD-om, ali naš stav o posjetima kineskih i ruskih dužnosnika se razlikuje: Kinezi nisu nikoga napali ovih dana, a Rusi jesu - upozorio je američki veleposlanik Michael Kirby.
Nehomogeni Zapad
- Nismo tražili od vlade Srbije da uvede sankcije Rusiji, jako sam zadovoljan što je vlada jasno dala do znanja da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine - poručio je američki veleposlanik.
Kasnije je ublažio stav, rekavši da on ne govori Srbiji koga smije zvati, a koga ne. Vučić je procijenio da može pozvati Putina i istodobno ne izgubiti naklonost Europske unije, tumači Đorđe Vuković, analitičar beogradskog Centra za slobodne izbore i demokraciju (CESID). Zapadni blok nije sasvim homogen u odnosu prema Rusiji, Njemačka nema isti stav kao SAD, a Vučić kao spretan političar igra upravo na taj rascjep, rekao je Vuković za Jutarnji. - Ne bi me čudilo da se oko toga konzultirao s Njemačkom - kaže Vuković.
I politički analitičar Dejan Vuk Stanković slaže se da poziv Putinu ne treba narušiti odnose Srbije i EU. Srbija niti je članica EU, niti je jasno stala na Putinovu stranu, nego je podržala teritorijalni integritet Ukrajine, podsjeća Stanković.
- Putinov dolazak odraz je specifičnog položaja Srbije koja jedina u čitavoj regiji nije jasno osudila Rusiju. Srbija je energetski ovisna o Rusiji, Juncker je jasno rekao da barem pet godina neće biti proširenja, a u tih pet godina Srbija mora preživjeti - objašnjava Stanković za Jutarnji.
Konačna potvrda
Dok god nije članica EU, Srbija nema iste obaveze poput Mađarske ili Hrvatske, a vjerojatno dugo neće ni postati jer je sve izglednije da će se proces pridruživanja dodatno otegnuti. To će omogućiti Srbiji da i dalje pokušava održavati ravnotežu između Rusije i Amerike, EU i Kine. Ako se situacija u Ukrajini bude smirivala, pritisak na Srbiju da se izjasni postupno će se smanjivati, očekuje Stanković.
Konačna potvrda Putinova dolaska trebala bi stići u utorak ili srijedu, najavio je premijer Vučić.
Nema kritika iz EU zbog mogućeg dolaska Putina. Iz Bruxellesa su jučer poručili Srbiji da joj je iz IPA-2 fondova stavljeno na raspolaganje čak milijardu i pol eura do 2020. Taj je iznos dvostruko veći od onoga koji će dobiti druge zemlje kandidati, objavila je Europska komisija.
Komentar Augusina Palokaja: Srbija neće moći još dugo voditi politiku ‘i EU i Rusija’
Europska unija, pa ni Sjedinjene Američke Države u principu ne bi mogle zamjeriti Srbiji što je pozvala Putina na proslavu u Beograd. I Francuska je prije nekoliko mjeseci uputila takvu pozivnicu ruskom predsjedniku, on je došao i s njim su razgovarali i lideri drugih zapadnih država, iako su prije toga donijeli odluku da ga izoliraju. No, u slučaju Srbije problem je drugačiji. Srbija je država koja je pridružena Europskoj uniji i pregovara o punopravnom članstvu. Kao takva, dužna je slijediti zajedničku vanjsku politiku EU. Dosad je EU tolerirala Srbiju u nadi da će doći do poboljšanja odnosa s Moskvom te da se svrstavanje Srbije prema Moskvi neće toliko osjetiti.
No, sada kad je došlo do najveće eskalacije u povijesti, kad EU jasno kaže da Rusija više nije partner i kad je smatra prijetnjom novom poretku u Europi, ne može olako prijeći preko ovakvog ponašanja Beograda. To bi bilo nekorektno prema drugim državama koje su, iako nije bilo lako, podržale sankcije protiv Moskve. Primjerice, Crna Gora. Lako je voditi politiku “i EU i Rusija” kad su odnosi između Bruxellesa i Moskve partnerski. Međutim, sada kad više nije tako, i Srbija će se morati odrediti. Neće moći još dugo voditi politiku “i Europska unija i Rusija” jer su sad one očigledno na suprotnim stranama.
jutarnji.hr