U Indoneziji pronađen sisavac koji nije viđen više od 60 godina

.
Naučnici su u indonezijskim Kiklopovim planinama pronašli vrstu sisavca koja ima bodlje nalik ježu, njušku mravojeda i stopala krtice

Naučnici su u indonezijskim Kiklopovim planinama pronašli vrstu sisavca koja ima bodlje nalik ježu, njušku mravojeda i stopala krtice, a posljednji je put viđena prije više od 60 godina.
 

Dugokljuna ehidna

Attenboroughova dugokljuna ehidna, nazvana po britanskom prirodoslovcu Dejvidu Atenborugu (David Attenborough), prvi je put snimljena kamerom za praćenje posljednjeg dana četverosedmične ekspedicije koju su vodili naučnici s Univerziteta Oxford.

Nakon što se spustio s planine na kraju putovanja, biolog Džejms Kempton (James) pronašao je snimak malog stvorenja koje hoda kroz šumsko šipražje na posljednjoj memorijskoj kartici s više od 80 kamera u zabačenim mjestima.

- Imao sam veliki osjećaj euforije, ali i olakšanja jer sam proveo toliko dugo na terenu bez nagrade sve do posljednjeg dana - rekao je, opisujući trenutak kada je prvi put vidio snimak sa saradnicima iz indonezijske konzervatorske grupe YAPPENDA.

Ehidne dijele svoje ime s mitskim bićem iz grčke mitologije koje je polu-žena i polu-zmija. Tim naučnika ih je opisao kao plahe, noćne stanovnike jazbina koje je jako teško pronaći.

Drugačiji od drugih sisavaca

- Razlog zbog kojeg se čini tako drugačijim od drugih sisavaca je taj što je monotrema, a one polažu jaja i odvojile su se od ostatka sisavaca prije otprilike 200 miliona godina - rekao je Kemtpon.

Vrstu je do sada samo jednom naučno zabilježio nizozemski botaničar 1961. Drugačija vrsta ehidne živi diljem Australije i nizinske Nove Gvineje.

Kemptonov tim preživio je potres, malariju, pa čak i pijavicu zakačenu za očnu jabučicu tokom svog putovanja. Sarađivali su s lokalnim selom Yongsu Sapari u navigaciji i istraživanju zabačenog terena sjeveroistočne Papue.

Ehidna je ugrađena u lokalnu kulturu, uključujući tradiciju prema kojoj se sukobi rješavaju slanjem jedne strane u nesporazumu u šumu da traži sisavca, a druge u okean da pronađe marlina, prema starješinama spomenutog sela.

Simboliziraju kraj sukoba

Smatralo se da je oba stvorenja toliko teško pronaći da su često bila potrebna desetljeća ili čitava generacija da ih se locira. Kada bi ih se pronašlo, one su simbolizirale kraj sukoba i povratak skladnim odnosima.