Aerodrom "Željava" je nekadašnji vojni aerodrom prve kategorije u Europi, jedan od najmodernijih na svijetu, građen je punih petnaest godina. Za njegovo dovršenje i stavljanje u funkciju utrošeno je više od 4,5 milijardi dolara.
Klek, objekat 505, Željava – nazivi su za najveći podzemni aerodrom, ne samo u eks Jugoslaviji. Čuveni kompleks smješten je ispod i unutar planine Plješivice.
Pripremio: Edin Moranjkić
Uz avionske staze na potplješevičkom platou, u utrobi planine Plješevice, sagrađen je pravi podzemni grad koji je projektovan sa sistemom zaštite da izdrži direktan pogodak nuklearnog projektila. Četiri velika ulaza godinama su od očiju znatiželjnika skrivali u to vrijeme superčuvane vojne tajne koje čak ni djelatnici aerodroma nisu sve poznavali.
Kompleks od 10 kilometara pod zemljom
U Plješevici je gotovo više od deset kilometara tunela, staza, stajanki za četrdeset aviona, interna električna centrala, bolnica, poseban vodovod, radionice za popravak zrakoplova, protupožarne staze, prostori za mehaničare, tehničare i zrakoplovce. Sve to štitila su i pancirna vrata a zatim malo dublje i hremetička hidraulična vrata.
Opskrba gorivom iz Bihaća
Opskrbu ovog kompleksa gorivom vršila je naftna postaja u Bihaćkom naselju Pokoj, odakle je cijevima dugim preko 20 km vođena nafta na Zeljavu. Zanimljivo je pomenuti da je pri kopanju tunela nađena rijeka ponornica a to je bio jedan veliki plus jer baza nije morala brinuti o snabdevanju vodom u slučaju blokade.
Objekat je projektovan tako da je u slučaju totalnog rata bio autonoman da obezbedi neprestano dejstvovanje sopstvene avijacije bez dopune gorivom i da obezbjedi sve potrebe osoblja preko mjesec dana. Vanjski dio objekta sastoji se od 5 pista. Ova lokacija je izabrana za gradnju ovog kompleksa ne samo zbog strateških pogodnosti, nego i zbog gelološke strukture tog područja.
Gradnja trajala preko 20 godina
Počeo se graditi 1948. Od projektovanja, izbora lokacije, izgradnje i radio se punih 20 godina, a operativna upotreba počela je 1967. godine. Početkom 1992. god. tadašnja Jugoslovenska narodna armija je svu opremu i avione prebacila u Srbiju, a svi objekti u aerodromu, naročito tuneli, su potpuno razoreni. Pričinjena šteta je bila ogromna, a u to vrijeme Bihać i okolina su podrhtavali od eksplozija enormne jačine. Po završetku rata sakupljači starog željeza učinili su da i sve ono što je i ostalo čitavo, poslije razaranja, nestane.
Pogledajte video iz arhive tadašnje TV Beograd i zavirite u nevjerovatnu prošlost.
abc.ba
