Ministri finansija Evropske unije postigli su u Bruxellesu dogovor o uspostavi stalnog Fonda za stabilizaciju eura, a ugovor kojim se definiše taj Fond trebalo bi stupiti na snagu već na ljeto.Ugovor kojim se definiše Fond za stabilizaciju eura (ESM) trebao bi stupiti na snagu 1. jula, godinu dana ranije nego što je to prvobitno planirano, prenio je Njemačke javni servis Deutsche Welle.
To je u Bruxellesu danas potvrdio predsjedavajući euro-zoni Jean-Claude Juncker, koji je najavio da će ugovor za ESM biti povezan sa striktnim mjerama proračunske discipline.
Također je planirano da zemlje kojima je potreban novac iz Fonda, najprije moraju da se obavežu na proračunsku disciplinu, odnosno da potpišu i provedu tzv. Ugovor o fiskalnoj politici.
Fond za stabilizaciju za sada bi trebao raspolagati s 500 milijardi eura.
Članice EU moraju uplatiti 80 milijardi dolara gotovog novca. Na taj način bi ESM trebao biti veći nego dosadašnji Fond za spasavanje eura (EFSF) čija je kreditna sposobnost bila kratkoročna - i zbog manjeg finansijskog pokrića - zbog čega je američke agencija za rejting "Standard and Poor's" smanjila njegovu ocjenu kreditne sposobnosti.
Istovremeno, zemlje euro-zone povećale su pritisak na Grčku. Program štednje i ekonomske reforme koje provodi Atena nisu dovoljni, poruka je iz Bruxellesa.
"Jasno je da je grčki program ispao iz kolosijeka", rekao je Juncker. On je dodao da Grčka uskoro mora postići saglasnost o reformama sa tzv. Trojkom (Evropskom komisijom, Evropskom centralnom bankom i MMF-om) inače neće dobiti dodatnu finansijsku pomoć.
Osim toga, prema Junckerovim riječima, Atena mora postići i dogovor s povjeriocima o oprostu dugova.
Istovremeno, Junckerova poruka kada je riječ o Grčkoj u euro-zoni je jasna: "Apsolutno ne postoji razlika u mišljenju među nama. Svi smo složni u tome da je budućnost Grčke u eurozoni. "
Iako Fond za stabilizaciju eura (ESM) još nije ni u funkciji, već se rasplamsala debata o tome jesu li sredstva kojim raspolaže dovoljna.
"U borbi protiv finansijske krize u euro-zoni mora biti postavljen 'veći protupožarni zid'", rekla je šefica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde.
"Utvrdili smo da postoji globalna finansijska potreba u visini od milijardu dolara u naredne dvije godine, a ideja koja iza toga stoji ne podrazumijeva to da ta milijarda bude potrošena, već da ona predstavlja veliki protupožarni zid koji će imati funkciju prepreke i zaštite", rekla je Christine Lagarde.
Sa njom se slaže i italijanski premijer Mario Monti, ali ne i njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona odbija proširenje Fonda i poručuje da je trenutno najvažnije da on stupi na snagu.
Njemačka, naime, već sada sa svojih 27 posto učešća u Fondu izdvaja najviše sredstava. Ako on bude bio povećan, Njemačku bi to još više opteretilo.
Fena