Harun Yahya: Dvostruki standardi u borbi protiv terora

Harun Yahya je pisac čiji članci se objavljuju u svim vodećim svjetskim novinama poput Huffington Post (SAD), Saudi Gazette, Arab News. Napisao je oko 300 knjiga, prevedenih na 73 jezika na teme iz politike, religije i nauke. U prilogu Vam portal Cazin.NET donosi njegov novi članak koji možete pročitati u nastavku.

Član 5 NATO-a je prvi put stupio na snagu nakon strašnih napada 11. septembra. Članice NATO-a su smatrale da je to bio napad na sve njih i odlučile su da djeluju kao jedno. Pitanje terora je kasnije postalo glavna preokupacija NATO-a. Tada nije postojala razlika između svjetskih terorističkih organizacija, te se borba protiv njih vodila zajedničkim snagama. U trenutku kada je ova odluka donešena, Sjedinjene Američke Države su napravile listu terorističkih organizacija. Na ovoj listi se nalazila i PKK koja je odgovorna za užasne terorističke napade u Turskoj.

Međutim, lista koju je objavila Evropska Unija bila je nešto drugačija. Separatističke grupe u Evropi i radikalne grupe na Bliskom istoku su našle svoje mjesto na ovoj listi, ali ne i PKK. Članovi PKK su i dalje mogli koristiti glavne evropske gradove kao svoje  baze, organizirati anti-turske demonstracije na evropskim ulicama i koristiti se sredstvima emitovanja tih država. Evropska Unija je možda ispravila tu “grešku”  nakon protesta u Turskoj u aprilu 2002. godine, ali PKK je i dalje dobijala pomoć od strane različitih tijela iz evropskih gradova, te je na nezakonit način nastavila dobijati podršku.

Ovi dvostruki standardi su danas manje očiti, ali su i dalje prisutni. To je razlog zašto su dio štampe i pojedinci doslovno nastupali kao glasnogovornici pojedinih država, te pokušali dati dojam da posljednjih nekoliko mjeseci u Turskoj bjesni “građanski rat”. To također uključuje pojedine krugove u Turskoj.

Pogledajmo šta se dešavalo u Turskoj tokom proteklih mjeseci: anti-terorističke operacije na jugoistoku Turske počele su u septembru 2015. godine. PKK je bila aktivna u različitim dijelovima jugoistoka zemlje, ali ipak, kada je počelo izvođenje ovih operacija, ozbiljnost situacije je postala još jasnija.  Tada je postalo jasno da je PKK pretvorila pojedine distrikte na jugoistoku zemlje u svoje baze, kao i to da je država doslovno izgubila uticaj u tom području. Turske zastave su skinute, a stanovništvo je prinuđeno da ovisi o PKK. Lokalno stanovništvo u ovom području je natjerano da živi u strahu od pucnjave, dok su njihovi domovi, džamije i kafane pretvorene u skladišta za čuvanje opreme.  PKK je razmetljivo počela uspostavljati suverenitet u dijelovima turske teritorije.

Upravo zbog ovako užasne slike, zajedničke operacije turskih oružanih i sigurnosnih snaga su bile ključne. Ove operacije su se izvodile u centrima kao što su Cizre, Silopi, Diyarbakir Sur, Dargecit, Nusaybin i Bitlis. Uspostavljen je policijski sat. Međutim, same operacije su bile sveobuhvatne u toj mjeri da je lokalno stanovništvo moralo biti evakuirano, a smještaj im je osiguran van grada. Kao i uvijek, teroristička organizacija nije oklijevala da povrijedi civile tamo gdje su bili prisutni.

Kurdske porodice koje su odbile dati svoje kuće na raspolaganje, dobijale su prijetnje smrću, a neke su i ubijene od strane PKK. Pojedine porodice su postale zatvorenici u vlastitim domovima, dok su neki domovi korišteni kao skladišta za opremu PKK. Organizacija nije oklijevala da bombardira osnovne škole dok su studenti još bili unutra, ili da otvori vatru na ambulantna vozila koja su pokušavala pomoći ranjenima. Dopustite mi da podsjetim čitatelje da su strani snajperisti također izvodili napade zajedno sa PKK.

Turska vojska i policija su nastavile sa vraćanjem teritorije na jugoistoku zemlje od ovih staljinističkih terorista. Zbog toga su i jedni i drugi imali dosta žrtava. Ipak, pošto je u pitanju zemlja koja se već dugo bori sa terorom, oduvijek je bila čast dati život u borbi protiv ovog zla. “Događaji koji su se odigrali, pokazali su da  smo bili u pravu kada smo započeli operaciju protiv PKK.” Ovo je rekao premijer Davutoglu i dodao: “Ovo je prvi put da vojska, policija i obavještajna služba djeluju zajedničkim snagama.” To znači da vlada neće odustati od svog cilja. Premijer je izjavio da će nakon što se okonča ova operacija, cijelo ovo područje biti ponovo izgrađeno i da će nova arhitektura biti besprijekorna, što je razlog za radovanje.

Značajno je i ono što je istakao predsjednik Erdogan: “Ispunili smo svoju obavezu kada je riječ o međunarodnoj saradnji u borbi protiv terora. Tako ćemo nastaviti i u budućnosti. Kada se teroristički napad desi u bilo kojoj evropskoj zemlji, svijet je potresen, ali zašto onda mirno sjedi i posmatra kada se takvo nešto desi u Istanbulu, Gaziantepu ili Surucu? Moramo pronaći odgovor na to pitanje.  Jedan od najbitnijih principa u borbi protiv terora jeste da se ona mora  sprovoditi na isti način, bez razlike.

Nažalost, “borba protiv terora bez razlike” je nešto što ne vidimo kada su u pitanju saveznici Turske, naročito ne onda kada je riječ o Turskoj i PKK koja je terorizira.

Sjetimo se da je nakon užasnih napada u Parizu, francuska vlada objavila tromjesečno izvanredno stanje, u sklopu kojeg je do kraja 2015. godine izvedeno 2700 operacija  i zatvoreno 700 džamija. Video klipovi koji su tada snimljeni dokaz su prekomjernoj upotrebi sile. Donesena je odluka o tome da je dopušteno prisluškivanje telefona, tako da je više od 3000 ljudi van zemlje bilo prisluškivano.  Guvernerima je dato ovlaštenje da zatvore pojedina područja za jasnost i saobraćaj, te da ne dopuste pristup pojedinim područjima  svim ljudima koje smatraju prijetnjom. Francuskoj je također omogućeno da uvede cenzuru u novinama, radio stanicama, televizijskim kanalima, pozorištima i kinima tokom ove vanredne situacije.

Nakon Francuske, Britanija sada također razmatra uvođenje zakona koji dopušta policiji pristup svim podacima na internetu, sve u ime borbe protiv terora, a školama se predlaže da uvedu internet filtere. Slične mjere se sprovode i u Belgiji.

Borba protiv terora je svakako izvanredna situacija koja zahtijeva sveobuhvatne mjere predostrožnosti. Kada se teror sprovodi u evropskim prijestolnicama, takve mjere se smatraju normalnim i niko ih ne smatra napadom na slobodu mišljenja i samo pravo na slobodu. S druge strane, kada je riječ o Turskoj, odmah se ukažu dvostruki standardi , a mjere predostrožnosti koje Turska poduzima kako bi zaštitila svoje građane u borbi protiv terora, dobiju zapanjujuće kritike. Ipak, Turska je dovoljno odlučna u borbi protiv terora i ne shvata ove kritike  ozbiljno.

U konačnici, potrebno je napomenuti da je nakon insistiranja Turske, sa pregovora u  Ženevi isključena grupa PYD, kao i to da je istog datuma ovu grupu posjetio jedan američki zvaničnik.  Ipak, o tome ćemo drugi put.

Cazin.NET