Home

Kako sačuvati identitet Bošnjaka u dijaspori

18 Jan

Kako sačuvati identitet Bošnjaka u dijaspori

S obzirom da se u odnosu na matični narod ili svoj zavičaj i matičnu državu više od milion Bošnjaka nalazi u dijaspori rasijano širom svijeta razlozima političke ili ekonomske prirode, ovo pitanje zaslužuje studiozniju analizu. No, zauhar i sevap makar zrnom istine ukazati na dileme sadašnjosti i budućnosti u eri globalizacije kada se stvaraju uslovi da kako bi narod rekao „Manji potok u veći uvire, kod uvora svoje ime gubi“.

Rukovođeni iskustvom ljudskog života počećemo ovim redom:

1. Izbor imena pri rođenju djeteta, kao identifikatoru pripadnosti jednom narodu.

Bezbroj je primjera, da razlozima mješovitih brakova ili kompleksom malih naroda i strahom da će mu ime biti smetnja ako se po njemu prepoznaje njegova nacionalna pripadnost, postoje pojave odstupanja od klasičnih muslimansko-bošnjačkih imena i uzimaju se imena koja nemaju tradiciju u svom izvornom narodu. Izlaz iz tih dilema može se naći u svom porodičnom stablu ili imeniku-priručniku vjerskih službenika, kako je ranije bila praksa da oni nadijevaju ime novorođenčetu. Jer univerzalna demokratija i civilizacija budućnosti u koju polažemo nadu ne bi trebalo da cijeni vrijednost ljudi po imenima, već po radu i sposobnostima.

2. Maternji jezik i vjera su takođe glavni stubovi identiteta.

Iz sopstvenog iskustva znamo da su glavni činioci formiranja tih obilježja bile naše majke, a tako će biti i u budućnosti. Zato se i jezik zove maternji jezik, a svjedoci smo da zbog mnoštva mješovitih brakova, često iznuđenih potrebom da se radi viza, boravka i zapošljenja sklope, mnoga djeca naših gastarbajtera ne znaju bosanski-bošnjački jezik ili jezik svojih predaka. No česti su slučajevi da djeca i iz brakova Bošnjaka i Bošnjakinja ne znaju svoj maternji jezik, jer im okolina gdje žive čini da od svojih vršnjaka nauče taj jezik, a pogotovu, kad pođu u školu uče jezik države u kojoj žive. Lijek tome je pored uloge majki, što češća posjeta zavičaju svojih roditelja, boravak kod srodnika. Tom prilikom djeca pored jezika svojih predaka saznaju svoje srodnike, pozitivnu kulturu naših naroda u poštovanju starijih u kući, gdje žive i po tri generacije, što nije slučaj u zapadnim zemljama, poštovanju gosta, putnika, a takođe djeca upoznaju prirodne ljepote zavičaja predaka-more, planine, rijeke, izvore, floru i faunu i gostoprimstvo, te se u njima javlja želja da što češće dolaze u zavičaj predaka i upoznaju njihove običaje, tradicionalnu nošnju, narodne pjesme i igre-folklor i stiču svoje drugove i prijatelje.Što se tiče vjerskih i islamskih objekata u dijaspori međunarodno pravo i ustavi demokratskih država dozvoljavaju njihovo postojanje i podizanje, kao i vjerske pouke i postoji dosta primjera solidarnosti naših radnika u dijaspori u tom smislu.

3. Bosanski jezik kao obavezni ili dopunski je u školama u dijaspori.

Poznato nam je da u državama eks Jugoslavije u nastavnim programima maternjeg jezika ili jezika dotične države postoji i bosanski jezik negdje kao izborni, negdje kao dopunski, negdje su njegovi elementi utkani u čitanke jezika dotične države. To umnogome zavisi i od zalaganja bošnjačkih nacionalnih savjeta i foruma, a kao primjer uzorne čitanke za bošnjački jezik u osnovim i srednjim školama naveo bih čitanku prof. Alije Džogovića za osnovne i srednje škole na bosanskom jeziku koje sveobuhvatno prikazuju elemente bošnjačke usmene i pismene književnosti, slikarstva, arhitekture itd.

4. Kulturna baština Bošnjaka izvor saznanja naučnih i umjetničkih vrijednosti svoga naroda, pored ostalog sadrži:a. Usmeno narodno stvaralaštvo.b. Umjetničko stvaralaštvo-književnost, slikarstvo, muzika i arhitektura.Napominjemo da su vrijednosti kulturne baštine Bošnjaka na nivou vrijednosti drugih naroda-književnost, narodna epika, lirika, narodne rukotvorine, orijentalna i memorijalna arhitektura i da svaka bošnjačka porodica treba da ima porodičnu biblioteku naučnika i pisaca svoga naroda, neku umjetničku sliku iz svog kraja, CD sa folklorom, nošnjom, prikazom izvornih pjesama, igara, nošnje, tradicionalnog enterijera u kućama itd.

5. Uloga medija, radija, tv, novina i časopisa

Preko svojih predstavnika u institucijama vlasti dotičnih država izboriti se da se elementi nacionalne kulture prikazuju, da se akcijama solidarnosti i budžetima opština gdje žive Bošnjaci i dotacijama države omogući izlaženje časopisa i listova bošnjačko/muslimanskog naroda, dotira izdavačka djelatnost i ostali oblici djelovanja. Takođe još pripadnici bošnjačko-muslimanskog naroda u institucijama vlasti dotične države treba da se zalažu za ostvarenje prava svog naroda na nivou prava ostalih naroda pripadnika dotične države u svim oblastima značajnim za život i identitet.

6. Oživljavanje rada udruženja naučnika i umjetnika Bošnjaka u dijaspori

U ovoj oblasti značajnu ulogu imaju gradovi sa fakultetskim centrima, jer se samo znanjem i knjigom može stići u budućnost i prihvatiti utakmica sposobnosti koju nameće razvoj. Treba ozvaničiti tradiciju godišnjih susreta naučnih i književnih i likovnih susreta i manifestacija za svako veće mjesto gdje postoji značajan procenat stanovnika Bošnjaka i razmotriti eventualnu mogućnost formiranja ogranaka Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

7. Organizovanje ljetnih sastanaka sa ljudima iz dijaspore koji dolaze u posjetu zavičaju gdje bi se dogovorile akcije solidarnosti za ulaganja u objekte i akcije od važnosti za zavičaj-stvaranje fondova za stimulisanje rada ili izgradnju objekata od prioriteta za dotično mjesto. Sastanke bi organizovali nadležni iz struktura vlasti ili foruma Bošnjaka.

8. Odgovori na ova i buduća pitanja očuvanja identiteta Bošnjaka uvjeren sam već se nalaze u naučnim i književnim djelima bošnjačkih mislilica-filozofa i književnika kao i u djelima koja afirmišu našu kulturnu baštinu, što sve upućuje na zaključak da i bošnjačko/muslimanski narod ima u svojoj tradiciji i u svom savremenom naučnom i umjetničkom potencijalu vrijednosti koje su na nivou vrijednosti drugih prosvijećenih naroda, te treba sve što je vrijedno znati, čuvati i cijeniti.

9. Internet komunikacija između pojedinaca bez obzira na udaljenost koristeći odgovarajuće Internet servise te posjećivanje web sajtova udruženja Bošnjaka, foruma, organizacija i sl.

Smatramo na kraju da Bošnjaci koji u suštini svog bića imaju humanizam (merhamet), i koji su protivnici nasilja, sujete i sebičnosti i obavezni da cijelog života tragaju za novim znanjem, imaju svoju budućnost u vremenu koje dolazi pod uslovom da odbace pojave sebičnosti i prevladavanje ličnih interesa nad interesima napretka svog naroda i da su u svojim progresivnim akcijama uporni, dosljedni i jedinstveni.

(Izvor: Rbih.info)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top