BiH nema način da zaustavi migrante. Između grčkih otoka i naše zemlje ih je oko 50 hiljada, ukazao je državni ministar sigurnosti Dragan Mektić.
Međunarodni predstavnici također upozoravaju da se BiH suočava sa malom humanitarnom krizom. Smještaj je i dalje jedan od gorućih problema. Vlada RS smatra neprihvatljivim da se za smještaj migranata koriste neperspektivne vojne lokacije koje su na teritoriji RS-a. Izazovi rastu, a rješenja se ne naziru.
Boravak, počinak, razgovor, pa čak i zabava i dječja igra, postali su migrantska svakodnevnica u parku preko puta sarajevske Vijećnice. Tu je ranije bila tek nekolicina migranata, no park se u međuvremenu pretvorio u šatorsko naselje. S obzirom na to da toaleta nema, migranti u parku u kojem spavaju i jedu, obavljaju i osnovne fiziološke potrebe. Za one koji na otvorenom borave 24 sata, takav "toalet" nema alternativu.
"Ljudi ovdje nemaju WC i šta onda da rade? Mogu samo koristiti ovo mjesto unutar parka. Niko nam ne pomaže. Ljudi nemaju doručak. Vlast izbjeglicama nije obezbijedila ništa. Nemamo hranu ni za doručak, ni za ručak, ni za večeru. Brojni su problemi. Stalno dolaze novi ljudi, koji prelaze granice pješice, a sad je još i vruće", rekao je Abdulhadi iz Afganistana.
Mustafa je rekao da je iz Sirije i pokazao nam je "spavaonicu" koja se sastoji od jednog madraca, gdje spava već 10 dana. Tu se počiva pod vedrim nebom, u nadi da kiša neće zapadati.
"Nemam smještaj, spavam ovdje u parku. Kada moram toalet, idem u džamiju, a hranu dobivam od jedne žene koja bude ovdje", rekao je Mustafa.
Stanje kojem smo svjedočili, subregionalni koordinator Međunarodne organizacije za migracije za Zapadni Balkan, Peter Van der Auwereart, definira kao "malu humanitarnu krizu".
"Ovo nije problem samo za migrante, već sve više i za građane u BiH. Postoje zdravstveni rizici. Ako migranti nemaju smještaj, male su šanse da će ih posjećivati doktori. Mogu biti bolesni, a mogli bi zaraziti i lokalno stanovništvo. Postoje higijenski izazovi. Ako mnogo ljudi spava vani na sve višim temperatuama, imate problem sa higijenom oko parka. Imate i povećan osjećaj nesigurnosti kod ljudi koji žive blizu parka. Nije ugodno ako šetate, a migranti spavaju napolju. Imate i ekonomske posljedice. Sve je više turista u Sarajevu, a ovo nije slika koju ovaj grad želi poslati u svijet", kazao je.
U planu hitnih mjera 2015. je, između ostalog, predloženo da Ministarstvo odbrane dostavi spisak lokacija vojne imovine koja može poslužiti za smještaj migranata. Neke od tih lokacija imaju vodu, struju i komununalnu infrastrukturu i potrebna su minimalna ulaganja.
Ipak, Vlada RS smatra da je neprihvatljivo da institucije BiH predlažu korištenje bivših kasarni "Zalužani" u Banja Luci i "Neretva" u Kalinoviku, jer su vlasništvo Vlade RS-a i opštine Kalinovik. S druge strane, Kantonalne i gradske vlasti Sarajeva zatražit će od državnog Predsjedništva da u kratkom roku odredi kasarne u koje se mogu smjestiti migranti. Administrativni labirinti koče i rješavanje problema liječenja migranata:
"Na nivou države nemamo zakon o zdravstvenoj zaštiti, a moramo pružati zdravstvenu zaštitu takvim osobama. / Lokalna zajednica je vlasnik objekata i teritorije na kojem se nalaze objekti koji bi eventualno bili predmet. Ponudili smo najoptimalnije rješenje, da na lokalitatu Doboj-Klokotnica postavimo kontejnersko naselje i da tu postavimo 2 000 ljudi", rekao je Marijan Baotić iz Sektora za azil Ministarstva sigurnosti BiH.
Broj migranata u BiH se i dalje povećava. Uz porozne granice i manjak kapaciteta Granične policije, u BiH ulaze sa malo poteškoća. Poteškoće imaju da odu dalje.
U Međunarodnoj organizaciji za migracije predviđaju da će Hrvatska sve više jačati kontrole granica, a migranti ostati "nasukani" u BiH.
