Pećina Ledenica čeka bolja vremena i turiste

Područje Unsko-sanskog kantona zbog konfiguracije terena prepuno je neobičnih speoloških atrakcija, koje su nažalost do danas vrlo malo istražene i nedostupne široj javnosti. Jedna takva speološkaatrakcije jeste i pećina Ledenica koja je smještena na južnim obroncima Grmeča u zaseoku Tavani. Od Bosanskog Petrovca je udaljena desetak kilometara, a ulaz pećine se nalazi na 1050 m nadmorske visine. Ulaz je smješten u jednoj dubokoj vrtači i okrenut je u pravcu sjevera, što je veoma zanimljiva situacija, s obzirom da je u pitanju južna padina Grmeča. Pećina je ime dobila po obilnim količinama leda koje se u njoj nalaze. Led se stvara u zimskom periodu i ostaje u njoj tokom cijele godine. Uslijed niske temperature u zimskom periodu formira se ledeni pećinski nakit koji se manifestuje u nekoliko glavnih oblika i to kroz ledene stalaktite , ledene stalagmite, ledene salive i zaleđene vodopade . Ovi posljednji oblici, odnosno zaleđeni vodopadi nalaze se na na tri mjesta u pećini i formiraju stubove visoke 15 metara. Prema riječima Tomice Grbića, člana Kluba ekstremnih sportova Crni vrh , čiji članovi su ulazili u pećinu, Ledenica je lokalnom stanovništvu, zbog neposredne blizine, poznata vjerovatno od početka naseljavanja ovih prostora. U prošlosti nije imala neku posebnu ulogu u svrhu stanovanja, zbog leda i hladnoće u njoj. Temperatura je uglavnom ispod nule. Ili je bar to bilo tako do unazad 10 – 15 godina.

«U prošlosti je korištena kao izvor leda, kojim su snabdijevane lokalne slastičarne za rashlađivanje. Zanimljivo je to što se u Smoljani svake godine, 2. augusta održava tradicionalni Ilindanski zbor. To je najsušniji i najtopliji period u godini. Lokalno stanovništvo je konjima dovlačilo led za rashlađivanje pića, a leda je bilo u izobilju « - kaže Grbić.

Međutim, posljednjih nekoliko godina dolazi do značajnih promjena. Pećina nekoliko mjeseci ostane bez leda. Ljetni i jesenji period su bez leda. Ovo je posljedica sve jače izraženog globalnog otopljavanja i podizanja prosječnih temperatura. Unutrašnja temperatura zavisi od spoljašnjih uticaja. U zimskom periodu je dolazilo do nagomilavanja leda, a u ljetnom periodu je zbog mikroklimatskih uslova,  temperatura bila na granici topljenja leda. Iako se led donekle otopi, temperatura je bila takva da nije dolazilo  do nestajanja leda.

« Nažalost, sada smo u situaciji da je pećina u jednom periodu godine bez leda. U kasno proljeće, na prelazu u ljeto, pećina nije baš bezbijedna za posjetioce. Zbog podizanja temperature, dolazi do otpadanja ledenica sa stropa pećine. Stoga je za ovakve objekte  veoma važna mikroklimastka stabilnost. Povećanje temperature za samo 10 C, znači prelazak granice topljenja leda i njegovo  nestajanje. Ovako mali speleološki objekat nas upozorava koliko je bitno očuvanje ravnoteže u prirodi « - kaže Grbić.
Kada je u pitanju istraživanje pećine, prema Grbićevim riječima, članovi Kluba ekstremnih sportova Crni vrh, nisu uspjeli doći do nekog pisanog podatka da li je rađeno neko zvanično istraživanje od strane naučne institucije ili nekog speleološkog društva.

«Unutar našeg kluba su započete određene aktivnosti na istraživanju i dokumentovanju pećine. U toku je jedan stručno – istraživački rad na praćenju kretanja temperature u toku godine u pećini i istovremeno uticaj temperature na dinamiku rasta i smanjivanja leda. Kao i u svemo kod nas problem su novčana sredstva. Nacrt pećine nismo radili zbog nedostatka opreme, ali mislim da  ćemo to završiti uskoro, jer smo nabavili laserski daljinomjer tako da možemo izmjeriti dimenzije pećine i na nepristupačnim mjestima poput stropa, uskih kanala i slično «- kaže Grbić.

Članovi kluba imaju i planove o turističkoj ponudi pećine Ledenice, ali je za to potrebna mnogo veća podrška lokalnih vlasti, tako da je ta priča zasad još uvijek u magli. Pećinu je prošle godine posjetio dr. Jasminko Mulaomerović iz Sarajeva, vođa projekta „Speleološka karta Unsko – sanskog kantona“ pokrenutog od strane Akademije nauka i umjetnosti BiH. Ledenica bi se trebala naći na speleološkoj karti USK-a. Međutim, i ovaj projekat još uvijek nije ugledao svjetlo dana, opet zbog novčanih sredstava.