Član 55.
(Zakon o radu Federacije BiH)
Za vrijeme trudnoće, porođja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo od jedne godine neprekidno, a za blizance, treće i svako slijedeće dijete, žena ima pravo na porođajno odsustvo od 18 mjeseci neprekidno. Na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika žena može da otpočne porođajno odsustvo 45 dana prije porođaja, a obavezno 28 dana prije porođaja. Ako žena bez svoje krivice, na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika, ne koristi porođajno odsustvo 28 dana prije porođaja, ima pravo da te dane iskoristi poslije porođaja.
Izuzetno, žena, na osnovu svog pismenog zahtjeva, može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja.
Ovom odredbom utvrđeno je porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno. Pravo zposlenice na porođajno odsustvo nije uvjetovano dužinom prethodnog staža osiguranja, niti vremenom rada, provedenog kod tog poslodavca. Porođajno odsustvo računa se u kalendarskim, a ne u radnim danima. Ono se koristi bez prekida (neprekidno) i tu ne može biti dispozicije, niti od strane zaposlenice, niti od strane poslodavca, niti se sporazumom poslodavca i zaposlenice može porođajno odsustvo prekinuti u namjeri da se koristi godišnji odmor, plaćeno odsustvo i slično.
Zakonom je izričito određeno da u slučaju rođenja blizanaca i trećeg i svakog sljedećeg djeteta porođajno odsustvo traje 18 mjeseci neprekidno.
NEUJEDNAČENOST ZAKONSKIH PRAVA PORODILJA U BIH
U Bosni i Hercegovini žene i majke nemaju jednaka prava u ostvarivanju prava na porodiljsko odsustvo. U Federaciji BiH i RS jedino je zajedničko da porodiljsko odsustvo traje godinu dana. Iznosi naknada unutar Federacije se razlikuje od kantona do kantona i kreće se od 50 do 90 posto od prosječne plaće kantona ili plate radnice, odnosno porodilje.
Tretman porodiljskog odustva u Federaciji BiH trenutačno je različito regulirano od kantona do kantona. Dio plaće porodiljama se isplaćuje iz kantonalnih budžeta (osim Posavskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona koji ne daju ništa), a dio iz budžeta Zavoda zdravstvenog osiguranja.
Posebna priča, odnosno posebni problemi plaćanja porodiljskog bolovanja su u privatnom sektoru, kod porodilja koje su zaposlene u privatnim preduzećima, i poznata je stvar da se tu uglavnom ne primjenjuje dio Zakona o radu koji regulira ovu oblast nego stvari funkcionišu po potpuno drugim principima, nažalost, uglavnom na štetu naših porodilja...
U dosadašnjoj praksi poslodavci su rijetko isplaćivali razliku od pune plaće koju je uposlenica imala, zbog čega se porodilje često odlučuju za povrat na posao prije isteka zakonskog roka.
NAŠ STAV I PORUKA POSLODAVCIMA IZ DRŽAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA
Mi žene u Asocijaciji A-SDA OO Bihać, svjesni smo da je BiH pretrpjela strašne ljudske i demografske gubitke, imamo interes da demografski obnovimo i podmladimo strukturu našeg narod.
Također smo svjesne činjenice da zemlje u okruženju ulažu mnogo više napora na podsticaju nataliteta nego što to čine naše vlasti, pa tako npr. u Hrvatskoj žena koja rodi treće dijete ima pravo na porodiljsko bolovanje u trajanju od tri godine, što oni primjenjuju u praksi.
Isto tako, svjesne smo i činjenice da se ne može teret plaćanja porodiljskog bolovanja ili razlike porodiljskog bolovanja spustiti samo i isključivo na teret poslodavca (bilo u privatnom bilo u državnom sektoru), i mišljenja smo da i Država treba iznalaziti načine za „dobro uređenje“ ove oblasti, kao npr. što to čini kroz novi zakon kojim je predviđeno uspostavljanje Fonda za finaciranje porodiljskih naknada, no još uvijek nije definisan način punjenja tog fonda.
Majka mora imati nadokandu, odnosno porodiljsko odsustvo mora im biti plaćeno.
Dakle, mi u Asocijaciji žena A-SDA ističemo da su odrednice novog Zakona o radu u Federaciji glede porodiljskog odsustva dobre, samo je pitanje koliko će se one provoditi u praksi.
U tom kontekstu, naše analize pokazuju da ovo pravo nije motiv za povećani natalitet iz razloga što one porodilje koje rade u preduzećima gdje je nagrađivanje zavisno od rezultata rada, u većini slučajeva prekidaju porodiljsko odsustvo i nastavljaju da rade nakon 60 dana, odnosno nakon šest mjeseci. Prema našim analizama pravi efekti povećanja nataliteta trebali bi biti pitanje zapošljavanja majki, obezbjeđenja određenih kredita za stambeno zbrinjavanje tih porodica, i davanje drugih oblika stimulacije mladim majkama i mladim bračnim parovima, kako bi se naši standardi po ovom pitanju barem malo približili europskim standardima.
Nažalost, posljednji izvještaji govore da je u BiH natalitet konstantno u padu, a kao razlozi se najčešće pominju loš životni standard i politička nestabilnost.
PORUKA ŽENAMA
Zbog toga, na kraju ove današnje press konferencije, pozivamo sve žene da se aktivnije uključe u sve društvene pa tako i političke tokove u našoj zemlji, kako bi svojim djelovanjem utjecale i na ove stvari koje se tiču direktno nas, kao npr. dobro zakonsko rješenje porodiljskog odsustva kako bi se žene stimulisale da rađaju, borba protiv mobinga nad ženama na radnom mjestu (što je česta pojava), borba za više žena na pozicijama izvršne i zakonodavne vlasti itd...
Dakle, drage naše kolegice, uključite se u sve društvene procese u našoj zemlji kako bi bile uključene i u rješavanje naših „univerzalnih ženskih problema“ koje smo prethodno navodili, bez obzira u kojoj ste političkoj opciji, jer sve zajedno imamo ISTI cilj, a to je BOLJI STATUS ŽENA U NAŠEM DRUŠTVU.
PRESS SLUŽBA A-SDA