S izvora ove rijeke snabdijeva se gradski vodovod u ovome gradu, a prema riječima Emira Trožića, zaposlenika u ovome preduzeću i stručnjaka za hidrologiju, to u ovome trenutku predstavlja veliki problem.
"U trenutku kada uključimo pumpe i povučemo vodu s izvora u naše bazene, za korito Zdene praktično ništa ne preostane jer je zbog suše i nedostatka padavina izdašnost vrela na jako niskom nivou. Zbog toga je u koritu malo vode i zarobila ga je gusta vegetacija", kaže Trožić.
Prema njegovim riječima, dugoročno bi se to moglo negativno odraziti na vodosnabdijevanje Sanskog Mosta, zbog čega je prioritetno iznalaženje alternativnog rješenja.
"Ono postoji jer je prije mnogo godina izrađen projekat povezivanja s izvorom rijeke Dabar, a ovo vrelo je mnogo izdašnije. Međutim, to je veoma skupa investicija jer podrazumijeva izgradnju infrastrukture i distributivnog sistema, što mnogo košta. Ipak, ako se želi planirati budućnost, o tome se mora ozbiljno razmišljati", kaže Trožić.
Inače, vodotok rijeke Zdene dugačak je oko šest kilometara, a ovo je jedina rijeka koja cijelim tokom protiče kroz gradsko područje. Trožić ističe kako ništa bolja situacija nije ni sa drugim riječnim vodotocima na ovome području, pa tako i Sana ovih dana bilježi rekordno nizak vodostaj u posljednjih nekoliko desetina godina, s obzirom na to da njegova visina iznosi tek 78 centimetara, a ovakva situacija se negativno odražava na biljni i životinjski svijet koji obitava u rijeci.
Ipak, u Društvu sportskih ribolovaca "Sana" kažu kako nema mjesta panici zbog ovako niskog vodostaja. U proteklom periodu pojačan je rad ribočuvarskih službi zbog toga što se riba u većem broju koncentriše u dubljim dijelovima rijeke te je olakšan njen izlov. Posebno rigorozne mjere biće provedene prema ribokradicama kojima prijete i oštre prekršajne mjere te novčane kazne. U ranijim godinama sportska ribolovna društva imala su mogućnost da samoinicijativno, ukoliko ocijene da je to potrebno, zabrane ribolov na rijekama kojima gazduju. Novim zakonom ta nadležnost je prenesena na nivo resornog kantonalnog ministarstva, u kojem su ocijenili kako ipak nema potrebe za eventualnim donošenjem takve mjere.
"U narednom periodu treba se nadati obilnijim padavinama koje bi dovele do rasta vodostaja naših rijeka, što bi značajno olakšalo život biljnog i životinjskog svijeta u njima, te popravilo opću hidrološku sliku", kaže Trožić.
