18 May

RJEŠENJE: Kako izliječiti krajiški kesten?

Šta je osa šiškarica?

Pitomi je kesten medonosno drvo a njegov plod jedu ljudi i životinje. No danas je kako u svijetu tako i u BiH ugrožen od ose šiškarice. Osa šiškarica porijeklom je iz Kine, 1980.g. prenesena je u SAD a u Europi se pojavljuje 2001.g. u Italiji. Sada je uveliko prisutna kako u zemljama regiona tako i BiH, napada samo pitomi kesten. Iz pupa se umjesto lista i cvijeta razvija šiška, to je zadebljanje u kojem se stvara ličinka koja stvara tu šišku. Njezina štetnost je u tome što se prvo smanjuje lisna površina, smanjuje se broj cvjetova a time se smanjuje i urod kestena. Urod se može smanjiti od 80-100%. Kestenova osa šiškarica se ne prenosi plodovima, širi se prenošenjem zaraženih biljnih materijala u nova područja, sadnicama pitomog kestena sa pupovima u kojima su jajašca. Taj se štetnik širi i samostalnim letom s pomoću vjetra ili čovjeka.

Kako se suzbija ova velika štetočina?

Hemijskog suzbijanja protiv ovog štetnika nema jer ne postoji insekticid koji je dozvoljen kojim bi se tretirale šume. To je zato što se osa šiškarica koristi lukavom tehnikom preživljavanja a to je zaštićene su ličinke u šiški i nikakav insekticid ne dolazi do nje.  Jedina učinkovita metoda je biološko suzbijanje. Trenutno to rade samo talijani. Nakon detaljnog istraživanja utvrđeno je da ju može uništiti parazitoid koji je ponovo udomaćen, također iz Kine. Taj parazitoid djeluje isključivo na osu šiškaricu i ne može napadati niti jednu drugu vrstu. Uzgaja se u laboratoriju, spajaju se mužjaci i ženke budući da mora doći do oplodnje u omjeru 2:1 npr. 10 ženki i 5 mužjaka, hrane se medom. Ženka parazitoida odlaže jaja u šišku, ona je za to i adaptirana. Umjesto da se razvija ličinka štetnika razvit ce se ličninka parazitoida te će spriječiti dalji razvoj šiški.

Rješavanje ovog biološkog problema prepušteno je ljudima koji najveći dio svog radnog vijeka provedu u raspravama o vlastitim primanjima i raspodjeli bitnih pozicija u javnim preduzćima i institucija.

Budući da smo i sami svjedoci ovakvog problema koji se dešava i u našim cazinskim kestenovim šumama jedino što možemo jeste da apelujemo nadležnim organima da u što skorije vrijeme počnu rješavati ovaj veliki problem. Zato je potrebna zakonska regulativa koja bi dozvolila ovaj vid biološke borbe.

(CazinNET)

 

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top