U Mostaru predstavljeni prijedlozi za izmjene Izbornog zakona BiH

Izbori
Prijedloge predstavio Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar.

 

Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar predstavio je svoje prijedloge izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji, kako je rečeno na panel diskusiji, mogu poslužiti kao rezervoar operativnih mehanizama i institucionalnih rješenja za postizanje kompromisa kojim bi se ispoštovale odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava u Strazburu.

- Prva polovica 2021. godine ili početak njene druge polovice bilo bi neko optimalno razdoblje u kojem bi politički akteri mogli postići kompromis. Naši modeli im stoje na raspolaganju. Ne očekujem da bilo ko naše modele prepiše od A do Ž, ali mislim da oni nude jedan rezervoar operativnih mehanizama, institucionalnih rješenja, pa i načela koji mogu biti inspiracija za konkretne izmjerene Izbornog zakona, kazao je u izjavi za medije član stručnog tima IDPI-a Milan Sitarski.

Istakao je kako se nada da će se sljedeće godine, po uzoru na dogovor o mostarskim izborima, postići sporazum i o izmjenama Izbornog zakona.

- Nadam se da će poslije održavanja izbora u Mostaru, pošto predizborna atmosfera nije pogodno okruženje za postizanje kompromisa, barem u prvoj polovici 2021. godine doći do deblokade u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona. Mislim da je to posljednja prilika jer opet ulazimo u rizik da nam se izbori 2022. godine održe s rupom u Izbornom zakonu, kazao je Sitarski.

Predsjednik Skupštine i član stručnog tima IDPI-a Ivan Vukoja naglasio je kako se presude Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava ne isključuju nego nadopunjuju, a kako bi se te presude ispoštovale u bh. izbornom zakonodavstvu IDPI je predložio uvođenje "koeficijenta izbornih bodova".

- Upotrebom matematičkog modela kojeg smo nazvali koeficijent izbornih bodova zapravo uopće ne mijenjamo granice postojećih izbornih jedinica i ukidamo obvezu da se kandidati nacionalno izjašnjavaju. Legitimitet zastupanja konstitutivnih naroda za ona tijela koja je Ustav namijenio takvom zastupanju osigurali smo primjenom matematičke formule koja se vrlo jednostavno sastoji u tome da u kantonu kao izbornoj jedinici imamo koeficijent izbornih bodova koji se dobije na način da se odredi udio jednog naroda, recimo Hrvata u jednom kantonu u odnosu na ukupan broj Hrvata u FBiH, pojasnio je Vukoja.

Dodao je kako je moguće uvođenjem tzv. demosa jasno uspostaviti vezu između onih koji biraju i onih koji su birani.

- Specifični dodatak koji smo napravili, koji se do sada nije koristio, je to da smo uveli specifične demose, čime smo jasno i precizno definirali tko čini virtuelnu jedinicu za izbor kojega tijela, odnosno kojeg člana u pojedinom tijelu. Smatram da je to jedna od velikih prednosti ovog modela. On nudi transparentom i prohodnost na način da birači mogu znati kome su dali svoj glas i da ga nakon nekog vremena mogu pozvati na odgovornost, mogu znati je li taj glas urodio onim rezultatom koji su oni htjeli, kazao je Vukoja.

Rasprava "IDPI prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH" održana je u okviru ciklusa panel diskusija upriličenog u povodu 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma.