Stres nije samo neugodan osjećaj koji utječe na raspoloženje. Kada traje dugo ili je veoma intenzivan, može utjecati na brojne procese u organizmu, uključujući i regulaciju šećera u krvi.
Kada se tijelo nađe pod pritiskom, aktivira se odgovor na stres. Tada se oslobađaju hormoni poput kortizola, koji mogu utjecati na način na koji tijelo koristi i skladišti glukozu. Istovremeno se može promijeniti djelovanje inzulina, hormona koji pomaže u regulaciji šećera u krvi.
To je posebno važno za osobe koje imaju dijabetes ili predijabetes, jer stres može dodatno otežati održavanje šećera u krvi u preporučenim vrijednostima.
Hormoni pod pritiskom
Kada smo pod stresom, organizam pokušava osigurati dovoljno energije za reakciju na opasnost ili napor. Zbog toga se povećava oslobađanje hormona stresa, među kojima je kortizol.
Povišen nivo kortizola može:
- povećati nivo glukoze u krvi
utjecati na način na koji tijelo koristi šećer
- promijeniti osjetljivost na inzulin
- povećati otpornost na inzulin
- utjecati na lučenje inzulina.
Na nivo šećera ne utječe samo sam stres. Kada smo pod pritiskom, češće preskačemo obroke, biramo manje zdrave namirnice, manje se krećemo ili lošije spavamo. Sve to može dodatno otežati regulaciju glukoze.
Ko je posebno izložen?
Utjecaj stresa na šećer može biti izraženiji kod osoba koje već imaju problema s regulacijom glukoze.
Veći problem mogu predstavljati dugotrajan stres, stres povezan s poslom i teške životne okolnosti. Dodatni rizik postoji kada osoba na stres reaguje nezdravim navikama, poput prejedanja, smanjene fizičke aktivnosti ili zanemarivanja propisane terapije.
Kod osoba s dijabetesom posebno je važno da stres ne dovede do preskakanja lijekova, inzulina ili redovnog mjerenja šećera.
Moguće posljedice
Dugotrajan stres i velike promjene nivoa šećera mogu negativno utjecati na zdravlje.
Kod osoba s dijabetesom stres može otežati kontrolu šećera i krvnog pritiska te povećati opterećenje za srce i krvne sudove.
Stres može ubrzati rad srca, povisiti krvni pritisak i doprinijeti naglom porastu šećera u krvi. Ako se takve promjene često ponavljaju, potrebno je razgovarati s ljekarom.
Kada potražiti pomoć?
Veoma visok šećer u krvi može biti ozbiljan problem, posebno kod osoba s dijabetesom.
Ljekarsku pomoć treba potražiti ako se pojave jaka žeđ, učestalo mokrenje, izrazita suhoća usta i kože, ubrzano disanje, ubrzan rad srca, mučnina i povraćanje, bol u stomaku, glavobolja ili izražena slabost.
Posebno zabrinjavaju dah koji ima voćni miris, poremećaj svijesti i teškoće s disanjem. U takvim situacijama potrebna je hitna medicinska procjena.
Kako se utvrđuje problem?
Stres i poremećaji šećera u krvi procjenjuju se na različite načine.
Dijabetes i predijabetes utvrđuju se mjerenjem glukoze u krvi. Koriste se mjerenje šećera natašte, mjerenje glukoze u plazmi, oralni test tolerancije na glukozu i HbA1c, koji pokazuje prosječnu vrijednost šećera u krvi tokom određenog perioda.
Ako je stres dugotrajan i ozbiljno narušava svakodnevno funkcioniranje, ljekar ili stručnjak za mentalno zdravlje može procijeniti njegovo trajanje i intenzitet te preporučiti odgovarajuću pomoć.
Kako smanjiti utjecaj?
Promjene svakodnevnih navika mogu pomoći i u smanjenju stresa i u boljoj kontroli šećera.
Važno je dovoljno spavati, redovno uzimati obroke, piti dovoljno tečnosti i birati što manje prerađenu hranu. Korisni su i svakodnevno kretanje, vrijeme za odmor, tehnike opuštanja, meditacija i druge aktivnosti koje pomažu u smanjenju napetosti.
Osobama s dijabetesom posebno je važno redovno pratiti nivo šećera i pridržavati se terapije koju je propisao ljekar.
Ako stres postane toliko izražen da ometa san, ishranu, posao ili svakodnevni život, razgovor sa stručnom osobom može biti važan korak.
Dodatnu podršku mogu pružiti porodica, prijatelji i osobe koje prolaze kroz slična iskustva. Kontrola stresa nije samo pitanje boljeg raspoloženja – može biti važan dio brige o cjelokupnom zdravlju i regulaciji šećera u krvi.
Foto:Facebook
