Bill Gates i naučnici istražuju blokiranje sunčeve svjetlosti

Gates
Prvo testiranje, koje bi se moglo dogoditi negdje sljedeće godine ili početkom 2022. godine, finansijski je podržao i osnivač Microsofta Bill Gates, javlja Hina.

 

Ovaj prvi test bio bi samo test balona i instrumenata koji bi se koristili u eksperimentu. Naučnici bi proučavali hemijske reakcije u stratosferi kroz balon koji bi letio 10 kilometara iznad Zemlje. Projekt su finansirali privatni donatori, a sada im se pridružio Bill Gates.

Krajnji cilj projekta je korištenje balona za slanje reflektirajućih čestica u atmosferu u nadi da će blokirati ili ograničiti direktnu sunčevu svjetlost na Zemlju i smanjiti učinke globalnog zatopljenja.

Projekat finansira Sveučilište Harvard i njegov istraživački program solarnog geoinženjeringa, a dijelom ga finansira Bill Gates, kao i grupa investitora u rizični kapital, vjerovnici starijih hedge fondova i drugi povezani sa kompanijama poput Googlea i Hewlett-Packarda.

Ako SCOPExov eksperiment bude uspješan, to bi mogao biti važan korak u promjeni obrasca globalnog zatopljenja, kažu naučnici, ali neki su zabrinuti da bi projekat mogao dati zabludu o borbi protiv globalnog zatopljenja.

Izražena je najveća zabrinutost da bi reflektiranje sunčeve svjetlosti moglo promijeniti stvari poput vremenskih obrazaca i rasta biljaka.

Uz to, neki ističu da bi se ovaj projekat mogao smatrati jednostavnim rješenjem umjesto rješavanja glavnih problema globalnog zagrijavanja.

Umjesto da se bori protiv povećanja emisija, ovaj projekat treba promatrati kao način usporavanja globalnog zagrijavanja, istodobno pokušavajući riješiti važnije probleme, smatra Harvard. To je relativno mali eksperiment vrijedan oko 20 miliona dolara, ali mogao bi imati velik utjecaj na usporavanje rastućih emisija, kažu.

Cilj projekta je puštanjem balona u stratosferu otpustiti oko dva kilograma prirodnih hemikalija, poput kalcijevog karbonata i sulfata.

Njihovim puštanjem stvorila bi se takozvana “poremećena zračna masa” koja bi bila duga oko jedan kilometar i široka 100 metara. Naučnici bi izmjerili disperziju hemikalija i ispitali koliko je ovaj alat učinkovit u borbi protiv globalnog zagrijavanja.

Čak i da taktika djeluje, takav bi se pristup morao primjenjivati u cijelom svijetu, a nije jasno koje bi se zemlje složile sarađivati, koliko bi velike posljedice imale na divlje životinje i biljni svijet.