Prvi put se pojavila 5. decembra i četiri dana kasnije magla je nestala. Međutim, nakon razilaženja umrlo je 12.000 ljudi, a oko 150.000 završilo u bolnicama.
Nekoliko godina kasnije izglasani su znatno rigorozniji zakoni o zagađenju zraka, ali same uzroke niko do sada nije rasvijetlio, prenosi Avaz.
Zato su Renji Zang i njegov tim istraživača krenuli istraživati i otkrili da je azot-dioksid hemijski reagirao s relativno benignim sumpordioksidom i nastala je smrtonosna sumporna kiselina.
- Već duže vrijeme je poznato da su sulfati veliki dio magle, a čestice sumporne kiseline nastale su iz sumpordioksida koji je izlazio iz dimnjaka kuća i termoelektrana na ugalj - ispričao je Zang, a prenosi "Business Insider".
Napomenuo je i da do sada nije bilo potpuno jasno kako je sumpordioksid postao sumporna kiselina.
Zang kaže da je veliku ulogu igrala prirodna magla endemična za London i ušće rijeke Temze. Zbog relativno velikih čestica, hemijske reakcije lakše su se odvijale. Slične količine zagađenja događaju se i u Kini, ali do sada nije zabilježen sličan slučaj smrtonosne magle.
Zang to objašnjava velikom količinom vještačkih đubriva koje Kina koristi. Zajedno s gustim saobraćajem to dovodi do velikih količina amonijaka u atmosferi.
Amonijak neutralizira čestice sumporne kiseline, što spašava Kineze od masovnog umiranja kakvo je pogodilo London 1952. godine.
Istraživači se sada nadaju da će razumijevanje uzroka smrtonosne londonske magle pomoći i ostalim gradovima da se uhvate ukoštac s vlastitim zagađenjem.
- Vjerujemo da smo i kineskim gradovima dali neke ideje kako da poboljšaju kvalitet zraka - rekao je Zang.