Stručnjaci za klimu u "Crowther Labu", istraživačkoj grupi sa Univerziteta za nauku i tehnologiju ETH u Cirihu, analizirali su 50 gradova širom svijeta, uključujući sve glavne gradove i većinu urbanih središta sa brojem stanovnika većim od jednog miliona.
Analizirajući trenutnu klimu u tim gradovima, naučnici su predvidjeli šta će se dogoditi ukoliko temperature porastu za pola stepena i približe se nižem cilju od 1,5 stepeni Celzijusa zacrtanom Pariskim sporazumom o klimi iz 2015.
Pokazali su kako će se 22 odsto gradova suočiti s nezabilježenim klimatskim prilikama do 2050, poput intenzivnijih suvih razdoblja i monsunskih sezona, rekao je Žan Fransis Bastin, glavni autor istraživanja.
"To je promjena u klimatskim prilikama koja će vjerovatno povećati rizik od poplava i ekstremnih suša. To su prilike koje ne poznajemo", istakao je Bastin za Rojters.
Pariskim sporazumom želi se zadržati globalno zagrijavanje "značajno" ispod dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskog vremena, s tim da treba težiti porastu od 1,5 stepeni Celzijusa.
UN kaže kako se očekuje da će gotovo 70 odsto svjetske populacije živjeti u urbanim sredinama do 2050.
No, mnogi će se gradovi, posebno oni u siromašnijim zemljama, suočiti sa značajnim izazovima, uključujući velike i rastuće populacije u mjestima u kojima nedostaje osnovnih potrepština te su u rastućem riziku od klimatskih katastrofa.
Istraživači u "Crowter Labu" rekli su kako je njihova studija, objavljena u časopisu "PLOS ONE", prva globalna analiza vjerovatnih promjena klimatskih prilika u velikim gradovima kao posljedice globalnog zagrijavanja.
Pokazalo se kako će 77 odsto analiziranih gradova biti suočeno sa zapanjujućim promjenama klimatskih uslova do 2050.
Mnogi gradovi širom sjeverne hemisfere mogli bi ličiti na mjesta koja se nalaze više od 1.000 kilometara južnije, prema ekvatoru, pojašnjava studija.
"U Evropi, gradovi će se zagrijati za prosječno 2,5 stepeni na nivou godine, no ljeta i zime mogli bi biti topliji za 3,5 i 4,7 stepeni Celzijusa", rekao je Fransis Bastin.
Globalno, očekuje se da će temperature porasti u prosjeku za 2,4 stepena Celzijusa, dovoljno za uništenje gotovo svih koralnih grebena, što će biti štetno i za planove zacrtane Pariskim sporazumom.
U scenariju koji predviđa ovo istraživanje, klima u Londonu 2050. mogla bi ličiti na onu u Barseloni, dok će Madrid više ličiti na Marakeš, Sijetl na San Francisko, a Tokio na Čangšaj u centralnom dijelu Kine. Klima u Stokholmu biće kao danas u Budimpešti, a Pariz će ličiti na Kanberu.
U gradovima u tropskim regijama neće doći do velikih promjena u prosječnim temperaturama, predviđa studija, ali će se radikalne promjene osjetiti u smislu meteoroloških ekstrema.
Među 22 odsto gradova koji će se suočiti s "nezabilježenim" klimatskim prilikama, 64 odsto nalazi se u tropskim predjelima, uključujući Kuala Lumpur, Džakartu, Rangun i Singapur, kažu istraživači.
"Definitivno treba brzo da promijenimo način života na Zemlji, inače ćemo imati više suša, poplava i ekstremnih događaja. Istraživanje može pomoći gradovima u planiranju borbe s posebnim klimatskim rizicima", rekao je Fransis Bastin.
OBILNE PADAVINE U VAŠINGTONU
Da su značajne klimatske promjene počele, možemo da osjetimo i u svojoj zemlji, no njih potvrđuje i nezapamćena kiša koja je protekle sedmice pala u Vašingtonu.
Nacionalna meteorološka služba upozorila je u devet časova ujutru po lokalnom vremenu da je količina padavina "opasna po život" i apelovala na ljude da nađu sklonište. Za samo jedan sat napadalo je 8,4 cm kiše što je količina koja je oborila rekord od 5,6 cm iz 1985.
Još više padavina bilo je u Arlingtonu, u Virdžiniji, gdje je palo 12,7 cm kiše.
Neke stanice metroa u Vašingtonu toliko su prokišnjavale da su se bukvalno stvorili vodopadi, te su pojedini muzeji i spomenici u Vašingtonu bili privremeno zatvoreni. A pojedine fotografije na Twitteru pokazale su i da je voda ušla čak u prostorije podruma Bijele kuće.