fbpx Naučnici uzeli matične ćelije od žaba i napravili prve žive robote

Naučnici uzeli matične ćelije od žaba i napravili prve žive robote

Home

Naučnici uzeli matične ćelije od žaba i napravili prve žive robote


Budite upozoreni! Ako se uspon robota dogodi, apokalipsa će biti puno, puno gora nego što su nas na to pripremili pisci naučne fantastike, piše Guardian,prenosi radiosarajevo.ba.

Naime, istraživači u Sjedinjenim Američkim Državama stvorili su prve "žive" mašine, tako što su ćelije afričke žabe pandžašice "spojili" u male robote koji se sami pokreću.

Jedna od najuspješnijih kreacija ima dvije noge koje je pokreću, a druga ima rupu na sredini koju su istraživači pretvorili u "džep" uz pomoć kojeg može prenositi minijaturne pakete.

"Ovo su potpuno novi oblici života koji nikad prije nisu postojali na Zemlji. Ovo su živući organizmi koje je moguće programirati", izjavio je Michael Levin, čelnik Allen Centra za otkrića pri Tufts Univerzitetu u Medfordu (Massachusetts, SAD).

Robotičari koriste metale i plastiku kako bi napravili snažne i izdržljive mašine, no Levin i njegove kolege smatraju da više prednosti ima biološko tkivo. Kada se oštete, živući roboti sami "izliječe" svoje rane, a kada završe svoj posao jednostavno se raspadnu, baš kao i prirodna živa bića kad umru.

Njihove jedinstvene osobine znače da bi budući roboti mogli planski čistiti mikroplastiku iz okeana, locirati i probaviti toksične materijale, dostaviti lijekove u ljudski organizam ili ukloniti naslage sa zidova arterija, tvrde naučnici.

"Nemoguće je znati za šta ćemo ih sve koristiti, tako da još uvijek samo nagađamo", izjavio je Joshua Bongard, jedan od glavnih istraživača u timu.

Roboti, koji su manji od jednog milimetra, dizajnirani su uz pomoć evolucijskog algoritma koji radi na superračunaru. Program počinje tako što generira nasumične 3D konfiguracije od 500 do 1000 ćelija kože i srca. Svaki dizajn se testira u virtualnoj okolini, da se provjeri koliko dugo se može kretati kada ćelije srca počnu kucati.  Najbolji dizajni koriste se da se stvore novi organizmi.

Stvar je u tome da se ćelije srca spontano zgrče pa opuste te se ponašaju kao minijaturne mašine koje pokreću ove robote sve dok imaju zalihe energije. Ćelije u sebi nose dovoljno "goriva" da roboti mogu preživjeti od sedam do deset dana.

Naučnici su sačekali da računar stvori 100 generacija prije nego što su odabrali nekoliko dizajna za izgradnju u laboratoriju. Koristili su se pincetama i alatima za kauterizaciju kako bi oblikovali ćelije kože i srca koje su došle iz embriona afričkih žaba, Xenopus laevis, pa su naučnici kreacije nazvali "ksenoboti“.

Naučnici su robote stavljali u posude s vodom kako bi ostali živi. Pojedini su se kretali u pravim linijama, drugi su se kretali u krugu, a treći su se udruživali s drugim robotima. Plan je napraviti ih da imaju krvožilni sistem, nervni sistem i senzorne ćelije te da formiraju rudimentarne oči.

Također ih žele praviti od ćelija sisara, kako bi mogli funkcionirati i van vode.

Sam Kriegman, jedan od članova tima, priznao je da ovo otkriće otvara brojna etička pitanja, pogotovo jer bi budući roboti mogli imati nervni sistem, možda i kognitivne sposobnosti, što bi ih učinilo aktivnim učesnicima života na planeti.

Inače, istraživanje je finansirala američka DARPA (Defense Advanced Research Projects Agency), agencija Ministarstva obrane SAD-a odgovorna za razvoj novih tehnologija za vojsku SAD-a. DARPA je radila na razvoju tehnologija koje su u mnogočemu promijenile odnose u svijetu, uključujući računalne mreže, primjerice ARPANET, koji je prerastao u Internet. DARPA je postavila i osnove Globalnog pozicijskog sustava (GPS-a), razvila umjetnu inteligenciju (AI) i niz drugih modernih tehnologija.

Tagovi
Objavio: Tue, 14/01/2020 - 10:36
Back to top