NE PODNOSE svi ljudi velike vrućine jednako. Oni koji ih dobro podnose, nerijetko misle da su oni koji se žale na vrućine razmaženi ili preosjetljivi. Istina je da se organizam na prelasku iz hladnog dijela godine u topli kroz nekoliko tjedana može u određenoj mjeri adaptirati na više temperature.
Koncentracije vode i soli u krvi prilagođavaju se kako bi se omogućilo veće hlađenje, krvne žile se mijenjaju kako bi došle bliže koži itd. Sportaši koriste ovaj proces i treniraju u oštrijim klimatskim uvjetima kako bi izazvali dublje prilagodbe tijela.
No postoje ljudi koji se nikako ne mogu prilagoditi visokim temperaturama. U medicini se neuobičajena osjetljivost na visoke temperature naziva netolerancijom na vrućinu, odnosno toplinu. Prepoznaje se po tome što ljudi koji s njome imaju problema osjećaju da im je vruće kada je drugima ugodno ili čak hladno.
Dodatni simptomi mogu biti obilno znojenje i osjećaj tjeskobe zbog vrućine. Sama po sebi netolerancija na vrućinu nije bolest, međutim može biti simptom nekog podliježućeg zdravstvenog stanja.
U ovom tekstu predstavit ćemo glavne moguće uzroke netolerancije na vrućinu i kako se s njima nositi te pokušati odgovoriti na pitanje kako se zaštititi i kada potražiti pomoć liječnika.
Što je netolerancija na vrućinu?
Ljudski organizam nastoji održati postojanu temperaturu od oko 36.6 ℃. Da bi to postigao, mora održati ravnotežu između stvaranja topline i gubitka topline. Međutim, određeni zdravstveni uvjeti i životni stilovi mogu poremetiti ovu ravnotežu. Kada se to dogodi, ljudi mogu osjetiti netoleranciju na toplinu.
Netolerancija na toplinu skupni je naziv za širok raspon reakcija na toplinu.
Neki ljudi s netolerancijom jednostavno ne vole vrućinu. Neki osjećaju da im je neugodno vruće na temperaturama koje drugi smatraju ugodnima.
Neki ljudi s netolerancijom na toplinu također ne podnose hladnoću.
