ZA ZDRAVLJE mozga možda nije presudno samo koliko se tijekom dana krećemo, nego i kako je to kretanje raspoređeno. Novo istraživanje Sveučilišta u Kaliforniji u San Franciscu pokazalo je da bi kratke, redovite šetnje nešto bržim tempom mogle biti osobito korisne za sposobnosti poput koncentracije, planiranja i organizacije.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Alzheimer’s Research & Therapy".
Nije važan samo broj koraka
U istraživanju je sudjelovalo 279 osoba u dobi od 40 do 91 godine koje nisu imale dijagnosticiranu demenciju. Tijekom 30 dana nosile su uređaje koji su pratili njihovo kretanje.
Istraživače pritom nije zanimao samo ukupan broj prijeđenih koraka. Posebno su pratili razdoblja od najmanje deset minuta neprekidnog kretanja tempom od 40 ili više koraka u minuti, odnosno kretanje koje je više nalikovalo ciljanoj šetnji nego usputnom hodanju po kući ili uredu.
Sudionike su zatim podijelili prema tome jesu li barem jednom dnevno imali takvo razdoblje aktivnosti. Rezultate su usporedili sa snimkama mozga i testovima kojima su provjeravali pamćenje, brzinu obrade informacija te sposobnost planiranja, koncentracije i rješavanja više zadataka.
Redovite šetnje povezane s boljim rezultatima
Pokazalo se da su osobe koje su redovito hodale najmanje deset minuta u nešto bržem tempu imale bolje pokazatelje zdravlja mozga.
Posebno su se izdvojili učestalost i tempo kretanja. Redovitije i brže šetnje bile su povezane s manjim promjenama u bijeloj tvari mozga, koje mogu biti povezane s problemima krvnih žila i slabljenjem kognitivnih sposobnosti.
Ti su sudionici također postizali bolje rezultate na testovima izvršnih funkcija, odnosno sposobnosti potrebnih za planiranje, koncentraciju, donošenje odluka i obavljanje više zadataka.
Zanimljivo je da kod ljudi koji su već imali takve redovite šetnje ukupna količina dodatnog kretanja tijekom dana nije bila toliko važna. To ne znači da ostalo kretanje nema koristi, nego da bi kraće i namjerne šetnje mogle imati dodatnu vrijednost za zdravlje mozga.
S druge strane, kod osoba koje nisu imale takva razdoblja aktivnosti svako dodatno kretanje bilo je povezano s boljim pokazateljima zdravlja mozga.
Istraživači su primijetili i da je povezanost između ovakvog načina kretanja i zdravlja mozga bila izraženija kod žena.
Kratka šetnja može biti dovoljna za početak
Rezultati upućuju na to da se ne treba usredotočiti samo na to koliko se krećemo, nego i na to koliko često tijekom dana odvajamo vrijeme za konkretnu aktivnost.
Primjerice, nekoliko kraćih šetnji tijekom tjedna moglo bi biti korisnije nego da se sva tjelesna aktivnost ostavi za jedan dan vikenda.
To se lako može uklopiti i u svakodnevicu. Desetak minuta bržeg hoda nakon doručka, kratka šetnja tijekom stanke na poslu ili hodanje tijekom telefonskog razgovora jednostavni su načini za povećanje aktivnosti bez velikih promjena u rasporedu.
Za one koji se trenutačno malo kreću vrijedi krenuti postupno. Parkiranje malo dalje od odredišta, korištenje stuba umjesto dizala ili kratka šetnja oko zgrade mogu biti sasvim dovoljan početak. Kada to postane dio rutine, lakše je uvesti i redovite šetnje nešto bržim tempom.
Foto: Cazin.net/CGPT
