Nakon što se pročulo da se sve više ljudi odlučuje na ovu dijetu, počeli su se oglašavati mnogi liječnici i nutricionisti i upozoravati na opasnosti ovakvog režima prehrane.
Nutricionistica Leslie Bonci ovakvu prehranu smatra opasnom i nezdravom. Bilo koji oblik prehrane koji limitira hidrataciju može imati opasne nuspojave.
“Najveći problem ove dijete je limitiranje unosa tekućine”, rekla je Bonci za portal Today Health i dodala: “Hidratacija je apsolutno nužna. Znamo da već mali oblik dehidracije može imati mnogo negativnih učinaka na zdravlje, a kada čujem da netko predlaže namjernu dehidraciju, dođe mi da ga udarim.”
Ovakve dijete propagira i Sophie, korisnica Instagrama koja je otvoreno progovorila o svojoj prehrani i režimu koji prolazi nazvavši se frutarijankom koja provodi povremeni suhi post, obično u intervalima od 13 do 18 sati na dan kada ne pije tekućinu i ne jede. Kada jede, prehrana joj se uglavnom svodi na voće. Počela je s ovakvom prehranom prije godinu dana, a imala je i razdoblja suhog posta od 36 sati.
“Promijenila sam dijetu i počela smanjivati unos vode u organizam. Danas unosim tekućinu iz voća, kokosove vode i prirodnih sokova”, izjavila je za Today Health.
Do sada nije imala negativnih nuspojava zbog posta i tvrdi da se od početka držanja ove dijete osjeća bolje nego prije. Iako postoje određene vrste voća koje imaju više tekućine, poput kantariona i jagode, nutricionistica Sarah Van Reit preporučuje da se voće ne konzumira kao glavni izvor hidratacije te da je prehrana poput ove koju drži Sophie potpuno neodrživa.
“Tijelo odrasle osobe zahtijeva više od 2000 mililitara vode na dan samo za normalno funkcioniranje, a to je količina koju voće ne može nadoknaditi samostalno.”
Jesse Boudreau počeo je sa suhim postom prije tri godine, a danas živi visoko intenzivnim tempom u New Mexicu, gdje vodi građevinsku kompaniju i ima farmu.
“Postim 16 do 22 sata dnevno, a nakon toga imam razdoblje kad konzumiram tekućine poput svježe iscijeđenih sokova, smoothija, čajeva i juha”, rekao je pa pojasnio da mu je suhi post pomogao raščistiti um, ali i osigurao više energije, samouvjerenosti i svijesti o vlastitom blagostanju.
No Bonci ne vjeruje u tvrdnje Sophie i Jesseja da se osjećaju bolje otkako su na suhom postu.
“Vaše tijelo se može naviknuti na to da funkcionira bez hrane i ne osjećaju svi glad i vrtoglavicu, ali to ne znači da je ovo zdravo za organizam”, smatra Bonci i dodaje: “Problem je u onome što ne vidimo, a to su učinci ovakve prehrane na bubrege, mozak, mišiće te transport nutritivnih sastojaka stanicama u tijelu.”
I Bonci i Van Reit su zabrinute zbog potencijalnih rizika ove dijete, kao i za pitanja o kvaliteti života koja bi mogla proizaći iz deprivacije vode.
“Tijelo mora biti hidrirano svaki dan”, istaknula je Bonci, a Van Reit dodala: “Rizik od dehidracije zbog ovakve dijete vrlo je visok. Dehidracija može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i fokus te razinu energije.”
Joanne Edwards, koja trenutačno živi u Tajlandu, povremeno posti oko 17 sati na dan, a jede vegetarijansku i bezglutensku hranu bez mliječnih proizvoda. Početkom ožujka, kada uđe u samostan kao budistička redovnica, planira krenuti i sa suhim postom. Prvi put je za taj režim čula u Egiptu za vrijeme Ramadana.
“Većinu dana ću meditirati, jedino što će biti jako toplo. No ovo vidim kao još jedan mentalni test”, rekla je Edwards.
Bonci upozorava da je suhi post rigorozniji od bilo kojeg vjerskog posta, uključujući Ramadan.
“Vjerski postovi su generalno liberalniji, traju do 24 sata, dozvoljavaju unos tekućine i ne preporučuju se osobama koje imaju teža zdravstvena stanja. Ako se ne radi o vjerskim ili kulturološkim razlozima, ne postoji medicinsko utemeljenje za držanje ovakve dijete”, kaže Bonci i zaključuje: “Napunite čašu vodom i što prije prekinite s tom dijetom.”
