Otkrivena lobanja "rođaka" ljudi stara dva miliona godina

Lobanja
AUSTRALSKI istraživači kažu da otkriće lubanje stare dva milijuna godina u Južnoj Africi daje još bolji uvid u evoluciju ljudske vrste.

 

Radi se o lubanji muškog pripadnika vrste Paranthropus robustus, koja je srodna Homo erectusu, vrsti za koju se smatra da je bila direktni predak modernim ljudima.

Te dvije vrste su, piše BBC, živjele u istom vremenskom periodu, ali Paranthropus robustus je izumrla prije Homo erectusa.

Tim istraživača koji je našao lubanju opisao je otkriće "uzbudljivim".

"Vrlo je rijetko naći ovakvo što"

"Većina fosiliziranih ostataka je obično jedan zub tu i tamo, tako da je vrlo rijetko naći ovakvo što", rekla je za BBC dr. Angelina Leece, članica istraživačkog tima sa Sveučilišta La Trobe u Melbourneu, koji je ostatke lubanje našao 2018. godine na arheološkom nalazištu Drimolen u Južnoj Africi, nakon čega su ih godinama rekonstruirali.

Ostaci lubanje pronađeni su tek nekoliko metara od mjesta gdje je 2015. pronađena lubanja djeteta vrste Homo erectus.

Jesse Martin, istraživač iz istog tima, rekao je za BBC da je rukovanje ostacima lubanje bilo poput "rada s mokrim kartonom" pa dodao kako su koristili plastične slamke kako bi isisali zadnje trunke prašine s ostataka lubanje.

Znanstvenici smatraju da su prije dva milijuna godina na području Južne Afrike živjele tri vrste hominina (stvorenja nalik ljudima), koje su se međusobno natjecale u borbi za opstanak, a otkriće ovakve lubanje predstavlja rijedak dokaz tzv. mikroevolucije u povijesti porijekla ljudi.

 

Značajne razlike između dvije vrste 

Paranthropus robustus imao je velike zube i mali mozak, po čemu se razlikovao od Homo erectusa koji je imao veći mozak i manje zube. Vjeruje se da su pripadnici vrste Paranthropus robustus jeli tvrde biljke, pa čak i koru.

"S vremenom su pripadnici vrste Paranthropus robustus razvili sposobnost generiranja i podnošenja većih sila prilikom žvakanja tvrde hrane", rekla je dr. Leece.

Znanstvenici navode kako je moguće da je vlažniji okoliš koji su uzrokovale klimatske promjene smanjio količinu hrane koja im je bila dostupna. U međuvremenu, Homo erectusi su svojim manjim zubima vjerojatno jeli i meso i biljke.

"Ove dvije različite vrste predstavljaju divergentne evolucijske eksperimente", rekla je dr. Leece. 

"Iako smo mi potekli iz vrste koja je pobijedila u toj evolucijskoj utrci, prije dva milijuna godina, prema onom što nam govore fosili, bilo je puno više Paranthropus robustusa nego Homo Erectusa", zaključuje.