Predviđanja za narednu deceniju: Roboti-ubice i smeće iz svemira kobni za čovječanstvo

Budućnost je zastrašujuća – bilo šta se može dogoditi, a čovječanstvo se možda ne može pripremiti za to, kao vrsta ili, pak, kao društvo

Budućnost je zastrašujuća – bilo šta se može dogoditi, a čovječanstvo se možda ne može pripremiti za to, kao vrsta ili, pak, kao društvo.

Dovoljno je pogledati SF filmove posljednjih nekoliko desetljeća koji nas upozoravaju šta bi sve moglo poći po zlu za ljude, a neki od tih scenarija nisu čak ni daleka fikcija, upozoravaju analitičari.

Oni su istražili kakve nam opasnosti prijete u sljedećem desetljeću te koliko su one doista moguće.

Roboti – ubice

Trenutno postoje dronovi i razna daljinski upravljana vozila koja se mogu koristiti u ratovanju. Većina vojski na svijetu s dovoljno novca radi na “problemu” uklanjanja ljudskog pilota. Zašto su ljudi problem? Njima trebaju stvari poput hrane i sna kako bi mogli funkcionirati, a istovremeno mogu upravljati samo jednim vozilom pojedinačno.

Zbog toga je bolja opcija korištenje LAWs-a (lethal autonomous weapons). Oni rade na principu dronova, no njima u potpunosti upravlja autopilot i ne zahtijevaju ljudsku intervenciju.

Najvažnija stvar je, dakako, što su smrtonosne i što su ovlaštene ubijati bez ljudskog nadzora. To na papiru zvuči kao dobra ideja – slanje letećih mašina u rat umjesto ljudi. Nažalost, nije tako jednostavno. Kao prvo, jednom kada se uništi neprijateljska robotska vojska, ljudi bi bili sljedeći, a uvijek postoji mogućnost kolateralne štete.

Najveći problem, ipak, proizlazi iz scenarija “šta ako”. Primjera je mnogo – šta ako nas napadnu, šta ako dođe do greške u programiranju pa napadnu krive mete, šta ako dospiju u ruke terorista, šta ako ih neko programira za genocid.

Da se bilo koja od ovih stvari dogodi, bismo li ih mogli zaustaviti? Hakiranje smartphonea Ransomware je postao velik problem, piše Grunge. Ovi zlonamjerni programi preuzimaju kompjutere, često prijeteći da će izbrisati ili šifrirati datoteke, a zatim zahtijevaju da korisnik uplati novac kako bi preokrenuo šifriranje ili spriječio brisanje.

Zamislite da vam prijeti gubitak godinama sakupljanih, vrijednih podataka, osim ako to ne spriječite velikim iznosima novca. Opasnost je u tome što pametni telefoni postaju budućnost za zlonamjerni softver i hakiranje, a na njima imamo sve više ličnih informacija koje smo, pod prijetnjom gubitka, spremni skupo platiti, objašnjavaju analitičari.

Smeće iz svemira

Od 2019. postoji gotovo 500 hiljada predmeta u orbiti iznad Zemlje, a tek skoro 200 njih je funkcionalno – sateliti koje koristimo za komunikaciju te GPS. Ostatak je “svemirsko smeće”, krhotine nastale u lansiranju raketa i prijašnjih kolizija predmeta u orbiti. Problem je u tome što se svakog dana lansiraju novi predmeti i, s napretkom tehnologije, to je sve lakše izvesti. Iako je to, generalno, dobra vijest za naš tehnološki napredak, ne postoji zračna kontrola koja prati predmete koji se u orbiti gomilaju, a mogu uzrokovati veliku štetu našem poslu, komunikacijama i kartama.

Ljudi se danas oslanjaju na satelite više nego ikad prije, od GPS-a do osnovnih komunikacijskih modela. Ako se sjećate filma “Gravitacija” iz 2013. godine sa Sandrom Bullock, ona glumi astronauta NASA-e koji radi na svemirskom teleskopu “Hubble” kada raketni udar na stari satelit izaziva lančanu reakciju krhotina koje lete kroz orbitu. To nije samo zamišljeni scenarij već realna mogućnost nazvana Kesslerov sindrom. Ako bi se to dogodilo, postoji mogućnost da neočekivani ostaci koji nisu izgorjeli u atmosferi dođu do Zemlje uzrokujući uništenje ili čak smrt.

Izvor: