Šest tajni nizozemskog odgaja koji djecu u toj zemlji čini najsretnijom na svijetu

.

Još 2007. godine, Nizozemska je prvi put navedena kao najbolji primjer prosperiteta u djetinjstvu. Godine 2013. objavljeno je UNICEF-ovo izvješće koje je nizozemsku djecu proglasilo najsretnijom na svijetu. Otada je Nizozemska uvijek u samom vrhu, uz Dansku i Norvešku. Nekoliko drugih organizacija, uključujući Child Poverty Action Group i World Economic Forum, također su nizozemsku djecu rangirale nevjerojatno visoko po pitanju osobne sreće.

Kako točno nizozemski roditelji odgajaju najsretniju djecu na svijetu? Postoji šest pravila kojih se dosljedno pridržavaju.

Bebe dovoljno spavaju

Studija objavljena u European Journal of Developmental Psychology ispitala je razlike između američkih i nizozemskih beba.

"Nizozemske bebe smiju se i vole maziti više od američkih vršnjaka", zaključili su istraživači 2013.

Prema studiji, relativno mirno ponašanje nizozemske dojenčadi djelomično je posljedica reguliranog rasporeda spavanja i aktivnosti nižeg intenziteta. Poznato je da američki roditelji naglašavaju važnost stimulacije, izlažući svoju djecu širokom spektru novih iskustava.

S druge strane, nizozemski roditelji usredotočeni su na dnevne aktivnosti kod kuće. Pridaju puno pažnje odmoru i ne pristaju na kompromise kada je san u pitanju. Smatraju da dobro naspavane bebe omogućuju dobro naspavane roditelje. Istraživanja su pokazala da Nizozemci u prosjeku spavaju više nego bilo tko drugi na svijetu - ukupno osam sati i 12 minuta svake noći.

Djeca provode više vremena s oba roditelja

Godine 1996., nizozemska vlada dodijelila je zaposlenicima s nepunim radnim vremenom jednaka prava kao i onima koji rade puno radno vrijeme, što je pridonijelo boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života. Kultura rada na pola radnog vremena još je jedan razlog zašto su ovdje svi puno sretniji. S radnim tjednom od 29 sati, Nizozemska ima najkraći radni tjedan na svijetu, prema studiji OECD-a iz 2018. godine.

Gotovo polovica odraslog nizozemskog stanovništva radi skraćeno radno vrijeme, pri čemu 26.8% muškaraca radi manje od 36 sati tjedno, a 75% žena radi skraćeno radno vrijeme - i to u svim sektorima, od nekvalificiranih radnika do stručnjaka.

Poput žena, muškarci u Nizozemskoj posao obavljaju u četiri dana. To im omogućuje da barem jedan dan tjedno posvete vremenu sa svojom djecom. Ovo slobodno vrijeme često se naziva "Papadag", što znači "Dan za tate".

Djeca osjećaju manji pritisak da budu bolja u školi

U Nizozemskoj nije sve u visokim ocjenama, elitnim školama i fakultetima. Na obrazovanje se gleda kao na put do djetetove dobrobiti i osobnog razvoja.

U Nizozemskoj vam ne trebaju nikakve posebne ocjene za upis na većinu visokoškolskih programa - sve što trebate jest položiti ispite u srednjoj školi.

"Škole ovdje ulažu više energije u motivaciju nego u postignuća. Uspjeh je ono na što se fokusiraju francuske i engleske škole, ali naše istraživanje pokazalo je da su društvene vještine ključne za sreću. One su mnogo važnije od nečijeg IQ-a", rekla je Ruut Veenhoven, profesorica sreće na Sveučilištu Erasmus u Rotterdamu.

Djecu se potiče da izraze vlastito mišljenje

Svi u obitelji, uključujući najmlađe, imaju svoje mišljenje. Roditeljstvo temeljeno na pregovorima može biti iscrpljujuće jer testira naše strpljenje. No, kada dopustite djetetu da pregovara, učite ga kako postaviti vlastite granice. To je vještina koja će svakome koristiti kada odraste.

Djeca za doručak jedu hagelslag

Čokolada za dobro jutro? Nizozemci kažu da. U ovoj zemlji doručkuje se hagelslag, ili čokoladni posip, ali iza toga postoji dublje značenje.

Obiteljsko sjedenje za stolom, osobito prije početka dana, rutina je koja u biti definira nizozemski obiteljski život. Obitelj ne počinje jesti dok svi, uključujući djecu, nisu za stolom. To je znak poštovanja.

Prema posljednjem izvješću UNICEF-a, 85 % nizozemske djece u dobi između 11 i 15 godina reklo je da doručkuje sa svojom obitelji svaki dan. Doručak s obitelji povezuje se s boljim uspjehom u školi i smanjenim problemima u ponašanju, a istraživanja su također otkrila da potiče obiteljsko povezivanje i zdrav razvoj identiteta.

Djecu se potiče na vožnju biciklom

Nizozemci nisu ljubitelji automobila. Zahvaljujući ravnim terenima i mreži biciklističkih staza, biciklizam je najpraktičniji i najučinkovitiji način putovanja. Čak i kad pada kiša ili puše vjetar, roditelji sebi i djeci oblače toplu, vodootpornu odjeću i čizme te sjedaju na bicikle. 

Vožnja bicikla po svim vremenskim uvjetima doista je iskustvo koje stvara karakter. Djecu potiču da voze bicikl posvuda i po svim vremenskim uvjetima jer ih to uči odlučnosti. Uči ih da život nije uvijek sunčan i pun duga. Nauče se suočiti s kišom. Nauče ne odustajati.