Šta predstavlja 8.mart, i zašto nam je bitan?

Jeste li se zapitali zašto baš 8.marta u godini dobivamo, ako ništa očekujemo da ćemo dobiti ruže, čokolade, bukete, večere, ali i ono što novac ne kupuje, ljubav?

Donosimo Vam kratki osvrt kroz historiju, zašto je to tako, odnosno kad se s tim započelo.

8.marta 1909.god. po prvi put obilježen je ovaj tradicionalni praznik deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalog, na taj datum je u tvornici u New Yorku izbio požar, u kojem je veliki broj žena stradao.

Taj dan slavi ekonomska, politička i društvena dostignuća žena kroz povijest pa sve do današnjeg dana.

Današnji dan NE trebate, drage naše žene, shvatati kao neki komercijalni praznik, sa parolama: "Ja zaslužujem pažnju 365 dana u godini...", "Meni ruže na 8.mart ne znače ništa", "Ko da su bitne ruže i karanfili, koji koštaju samo marku?!".... Pustite te priče kojima se služi većina, jer to nije bilo kakav praznik, pogotovo ne za nas žene, jer predstavlja borbu, i to historijsku borbu koju su žene u tim vremenima morale voditi da bi se mi danas koristile jednakim pravima kao i muškarci.

Neka od tih prava koja bismo Vam istaknuli su zapravo pravo na obrazovanje, pravo na odabir majčinstva, pravo na funkcije u društvu (opština, škola, politika) te sva temeljna prava osigurana zakonima.

Doba ekonomske ekspanzije i industralizacije, početkom 20. stoljeća, bilo je doba koje je često dovodilo do protesta. Zbog čega dolazi do protesta? Zbog nezadovoljstva. Narod je bio nezadovoljan uslovima rada, i tako su žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno demonstrirale 8.marta 1857 u New Yorku zbog niskih plaća, ali i loših radnih uslova. Taj protest je policija rastjerala, što nije spriječilo iste te žene da osnuju kasnije sindikat.

Neke od bitnih godina, i protesta koje želimo spomenuti, najpoznatiji je bio protest 8.marta 1908.godine kada je 15 000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, pravo glasa ali i bolje plaće.

Također, u Kopenhagenu 1910.godine je održana prva međunarodna ženska konferencija, na kojoj je ustanovljen Međunarodni dan žena na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.

Naredne godine dan žena je obilježilo više od milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Svi ovi događaji rezultat su požara u tvornici u New Yorku.

Početkom  Prvog svjetskog rata, 8.marta 1913., žene širom Europe održale su demostracije za mir, a one povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij revolucije u toj državi.

Nakon oktobarske revolucije boljševička feministkinja Aleksandra Kollotaj nagovorila je Lenjina da 8.marta postane državni praznik, te se on tokom sovjetskog perioda koristilo za obilježavanje 'herojstva radnica.'

Iako su se žene izborile za ravnopravnost spolova, u brojnim kulturama trećeg svijeta nažalost, još uvijek se smatraju manje vrijednima, a u nekim razvijenim zemljama još uvijek su ravnopravne sa muškarcima, ali samo na papiru.

Pa neka nam ovaj dan žena bude podsjetnik, za sve ono što su tadašnje žene se borile, ali i za sve ono sto su žene općenito postigle, neka u našim krugovima ne bude mjesta diskriminaciji i predrasudama.

Drage naše čitateljke, od srca Vam želimo sve najljepše danas, na naš dan, kad su se žene tad borile za svoja prava, što ne bi i Vi sad?

Image