Tri decenije nakon genocida u Srebrenici, brojna mjesta na kojima su u julu 1995. godine ubijani Bošnjaci i dalje su bez spomen-obilježja i oznaka koje bi svjedočile o počinjenim zločinima.
Predstavnici Memorijalnog centra Srebrenica, zajedno s majkama Srebrenice, članovima porodica žrtava i preživjelima, obišli su Srebrenicu, Potočare, Budak, Kravicu, Novu Kasabu, Kozluk, Petkovce, Branjevo, Pilicu i Orahovac.
Riječ je o lokacijama na kojima su sistematski ubijani Bošnjaci odvojeni u Potočarima, kao i muškarci i dječaci zarobljeni na putu kojim se kolona kretala prema slobodnoj teritoriji. Činjenice o zločinima počinjenim na ovim mjestima potvrđene su pravosnažnim sudskim presudama.
Ipak, većina tih lokacija danas šuti. Osim stadiona u Novoj Kasabi, gdje se nalazi spomen-kamen, mjesta masovnih pogubljenja i masovnih grobnica uglavnom nisu obilježena.
Na mjestima na kojima su hiljade ljudi provele posljednje trenutke života nema oznaka, imena ni poruke koja bi prolaznike podsjetila na ono što se dogodilo.
Iz Memorijalnog centra poručili su da to nije samo pitanje podizanja spomenika. To je pitanje odnosa prema istini, žrtvama i generacijama koje dolaze.
Prešućivanje mjesta zločina ne može izbrisati ono što se dogodilo, ali može otvoriti prostor zaboravu, negiranju i pokušajima prekrajanja historije.
Sistematska masovna ubistva Bošnjaka počela su 13. jula 1995. godine. U narednim danima zarobljenici su odvođeni na više lokacija, gdje su strijeljani, a njihova tijela zakopavana u masovne grobnice i kasnije premještana kako bi se prikrili tragovi zločina.
Tokom obilaska položeno je cvijeće, proučena Fatiha i odata počast žrtvama.
Poruka s ovih mjesta je jasna: sjećanje nije izbor, nego odgovornost.
Sve dok lokacije na kojima su ubijene hiljade nevinih ljudi ostaju bez obilježja, postoji obaveza da se o njima govori, da se istina čuva i da se od nadležnih institucija zahtijeva njihovo dostojno označavanje.
Jer mjesta stradanja ne smiju biti prepuštena tišini i zaboravu.
Foto: Memorijalni Centar Srebrenica
