Izjava američkog kongresmena Keitha Selfa da sukobi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu nisu riješeni, nego samo zamrznuti, ponovo je otvorila pitanje koliko je naša zemlja zaista politički stabilna i šta nas očekuje u godinama koje dolaze.
Self je tokom saslušanja u američkom Kongresu, održanog 15. septembra 2026. godine, govorio o sigurnosnim izazovima na Zapadnom Balkanu, etničkim podjelama u Bosni i Hercegovini i potrebi da se politička pitanja rješavaju kroz dijalog i odgovornost domaćih vlasti.
Kako se navodi u njegovom zvaničnom obraćanju, objavljenom na stranici Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa, Self smatra da zamišljeni novi politički poredak u Bosni i Hercegovini i na Kosovu nikada nije u potpunosti ostvaren.
Izvor: Zvanično obraćanje Keitha Selfa u američkom Kongresu .
Ovakve izjave ne treba olako shvatiti, ali ih ne treba ni koristiti za stvaranje dodatnog straha među građanima. Jedno je upozoriti na političku nestabilnost, a sasvim drugo tvrditi da je raspad Bosne i Hercegovine neizbježan.
Naša zemlja već godinama prolazi kroz političke krize koje se smjenjuju gotovo istim redoslijedom. Čim se jedno pitanje donekle smiri, otvori se drugo. Državna imovina, nadležnosti institucija, izborni zakon i međusobni odnosi političkih predstavnika stalno se vraćaju u središte javnosti.
Za to vrijeme građani se suočavaju s problemima koji ne mogu čekati političke dogovore. Mladi odlaze, troškovi života rastu, a mnogi ljudi sve teže vide svoju budućnost u zemlji u kojoj su rođeni.
Zato se postavlja pitanje koliko još vremena možemo potrošiti na iste političke sukobe, a da pritom ne ponudimo konkretna rješenja za svakodnevni život.
Mir nije dovoljan ako nema političke odgovornosti
Dejtonski mirovni sporazum zaustavio je rat i omogućio da Bosna i Hercegovina nastavi svoj put u miru. To je činjenica čiji značaj niko ne bi smio umanjivati.
Međutim, više od trideset godina nakon rata, još uvijek razgovaramo o pitanjima koja bi u jednoj funkcionalnoj državi trebala biti predmet redovnog rada institucija, a ne povod za stalne političke krize.
Kada američki kongresmen govori o zamrznutim sukobima, takva ocjena ne znači da je novi rat neizbježan. Ona nas, ipak, podsjeća da završetak oružanog sukoba sam po sebi ne rješava sve političke probleme.
Mir se mora čuvati svakodnevno, kroz odgovorne odluke, poštivanje zakona i spremnost da se razgovara i onda kada postoje ozbiljna neslaganja.
Bosna i Hercegovina ima dovoljno problema i bez dodatnog podizanja političkih tenzija. Građanima su potrebni sigurnost, posao, kvalitetno obrazovanje i zdravstvena zaštita. To su pitanja na kojima bi se trebala pokazivati odgovornost svake vlasti.
Šta nam zapravo poručuje američki kongresmen?
Self je u svom obraćanju govorio i o ulozi Ureda visokog predstavnika, podsjećajući da međunarodni nadzor nad Bosnom i Hercegovinom nije bio zamišljen kao trajno rješenje.
Prema njegovim riječima, cilj je bio pripremiti domaće vlasti da preuzmu punu odgovornost za upravljanje vlastitom zemljom, bez potrebe za stalnim međunarodnim nadzorom.
Upravo se tu nalazi jedno od najvažnijih pitanja za budućnost Bosne i Hercegovine.
Koliko smo kao društvo spremni preuzeti odgovornost za vlastite probleme, umjesto da za svaku ozbiljniju političku krizu čekamo reakciju međunarodne zajednice?
Međunarodna podrška može biti važna za očuvanje stabilnosti, ali domaće institucije moraju biti sposobne raditi svoj posao. Političari koje građani biraju imaju obavezu da traže rješenja, a ne da svako neslaganje pretvaraju u novu krizu.
To ne znači da se međunarodna zajednica treba povući bez obzira na okolnosti. Naprotiv, svaka odluka o njenoj budućoj ulozi mora uzeti u obzir stvarno stanje u zemlji i potrebu očuvanja mira.
Ali odgovornost za svakodnevni život građana ne može se stalno prebacivati na nekoga drugog.
Bosna i Hercegovina mora gledati prema budućnosti
Naša zemlja ima složeno političko uređenje, različite interese i tešku prošlost. Sve su to činjenice koje se ne mogu izbrisati niti riješiti jednom političkom odlukom.
Ipak, razlike ne moraju biti prepreka normalnom životu.
Niko ne mora odustati od svog identiteta, kulture, jezika ili prava da bi Bosna i Hercegovina bila stabilna država. Ono što je potrebno jeste poštivanje prava drugih i spremnost da se zajednička pitanja rješavaju kroz institucije.
Jednako je važno da se prošlost ne zaboravlja. Poštivanje žrtava, sudski utvrđenih činjenica i prava svih građana mora ostati dio odgovornog odnosa prema društvu u kojem živimo.
Ali ne možemo dopustiti da nam cijela budućnost prođe u stalnom ponavljanju istih političkih sukoba.
Generacije koje danas odrastaju imaju pravo očekivati više od toga da svakih nekoliko mjeseci slušaju nove najave kriza, blokada i mogućih sukoba.
Imaju pravo očekivati zemlju u kojoj se može raditi, planirati porodica i živjeti bez stalne neizvjesnosti.
Vrijeme je da se ozbiljno razgovara o budućnosti zemlje
Upozorenje koje dolazi iz američkog Kongresa ne treba posmatrati kao presudu Bosni i Hercegovini, nego kao povod da se ozbiljnije razgovara o problemima koje već dugo poznajemo.
Self je u svom obraćanju naglasio i potrebu nastavka američkog angažmana u očuvanju sigurnosti i stabilnosti Zapadnog Balkana, uključujući diplomatsko prisustvo i učešće američkih snaga u misiji KFOR-a na Kosovu.
Izvor: Zvanično obraćanje Keitha Selfa, Odbor za vanjske poslove Kongresa SAD-a .
To pokazuje da se u njegovom govoru ne govori samo o rizicima nego i o potrebi nastavka međunarodnog angažmana u regiji.
Za Bosnu i Hercegovinu najvažnije je da se upozorenja ne pretvore u još jednu prolaznu medijsku temu nakon koje će sve ostati isto.
Odgovornost je na domaćim institucijama i političkim predstavnicima da pokažu kako se problemi mogu rješavati bez stalnih prijetnji, blokada i podizanja tenzija.
Građani su se previše puta naslušali velikih političkih riječi, a premalo vidjeli konkretnih rezultata.
Bosna i Hercegovina ne može živjeti od krize do krize, čekajući da joj neko iz Washingtona, Brisela ili bilo kojeg drugog centra moći kaže koliko je ozbiljna situacija u kojoj se nalazi.
Vrijeme je da se o budućnosti zemlje razgovara odgovorno, bez stvaranja straha i bez zaboravljanja onoga što je ljudima zaista potrebno.
Jer na kraju, najveću cijenu političke nestabilnosti ne plaćaju oni koji svakodnevno govore o krizama, nego obični ljudi koji u ovoj zemlji pokušavaju živjeti, raditi i svojoj djeci osigurati bolju budućnost.
Foto: Ilustracija/Cazin.net
Upozorenje iz Washingtona: Prijeti li Bosni i Hercegovini raspad i šta je poručio Keith Self?
Izvor:
