245 miliona KM od putarine BIH nije utrošila nigdje!?

.

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija izjavio je da se na posebnom podračunu Jedinstvenog računa UIO kod Centralne banke BiH trenutno nalazi 245 miliona KM prikupljenih od putarine, namijenjenih za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva, te naglasio da je nelogično što ova sredstva nisu utrošena.

“Zaista je potpuno nelogično da ova sredstva stoje neutrošena, dok se u isto vrijeme entitetska preduzeća koja grade auto-puteve i puteve u BiH kreditno zadužuju kod međunarodnih finansijskih institucija”, ocijenio je Tegeltija.

Tegeltija smatra da Upravni odbor UIO BiH treba donijeti odluku da se 245 miliona KM rasporedi korisnicima u skladu sa odlukom o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine za izgradnju auto-puteva i drugih puteva, a da se što prije postigne dogovor oko konačne metodologije za raspodjelu prihoda od putarine.

“Osim činjenice da ovaj prikupljeni prihod stoji neraspoređen i neutrošen, UIO je samo u posljednje tri godine morala platiti Centralnoj banci BiH više od 270.000 KM, kao naknadu za držanje na računu tako velikog iznosa novca”, rekao je Tegeltija.

On je napomenuo da je riječ o namjenskim sredstvima koja se naplaćuju u iznosu od 0,25 KM po litru derivata koji se proda na tržištu BiH i dostavljaju entitetskim preduzećima koja se bave izgradnjom auto-puteva i puteva.

NA SVAKOM PORESKOM OBVEZNIKU ODLUKA ŽELI LI OSTATI U SISTEMU PDV-a

Govoreći o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u i povećanju praga za ulazak u sistem PDV-a sa 50.000 na 100.000 KM, Tegeltija je naglasio da UIO neće po službenoj dužnosti deregistrovati obveznike koji se već nalaze u sistemu PDV-a.

On je rekao da je na svakom poreskom obvezniku da donese odluku želi li ostati u sistemu PDV-a ukoliko ostvaruje promet manji od 100.000 KM.

“To je stvar poslovne politike svakog obveznika, kao i njihova procjena da li im se više isplati ostati ili izaći iz sistema PDV-a. Dakle, svaki obveznik sam mora podnijeti zahtjev UIO za deregistraciju, nakon čega će biti izvršena kontrola poslovanja obveznika, provjeriće se da li su plaćane sve obaveze po osnovu indirektnih poreza, te ukoliko su ispunjeni svi uslovi, Uprava će donositi rješenja o deregistraciji”, pojasnio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, obveznici su svakako već upoznati o zakonskim propisima, prije svega da se prije izlaska iz sistema PDV-a mora obračunati i platiti PDV na sve zalihe robe, te izvršiti ispravka korištenog ulaznog PDV-a u situacijama gdje je to zakonski predviđeno.

“Generalno ne očekujemo neka veća odstupanja po osnovu prikupljanja prihoda u narednoj godini ako to posmatramo sa aspekta povećanja praga za ulazak u sistem PDV-a”, smatra Tegeltija.

OVJERAVANJE JANUARSKIH PDV PRIJAVA NA NOVI NAČIN

Tegeltija je rekao da će januarske PDV prijave koje će se predavati u UIO do 10. februara morati biti ovjerene na novi način, uz upotrebu digitalne kvalifikovane potvrde.

“To je novina koja sve poreske obveznike čeka vrlo brzo, a s obzirom na to da je u ovom trenutku manje od 20 odsto obveznika ispunilo ovu obavezu, koristim i ovu priliku da još jednom pozovem obveznike da što prije dostave nadležnom regionalnom centru Uprave ovjeren i potpisan Ugvor o korištenju elektronskih usluga UIO i obrazac prijave zastupnika, te da pribave digitalni kvalifikovani potpis”, naglasio je Tegeltija.

On je izrazio želju da se ova obaveza shvati ozbiljno i da se pojedinci ne dovedu u situaciju da ne mogu predati svoju PDV prijavu za januar.

PRVI PUT PRIHODI PREMAŠILI 10 MILIJARDI KM

Tegeltija je istakao da su prihodi od indirektnih poreza u 2023. iznosili 10,636 milijardi KM i da je to prva godina od uspostavljanja UIO u kojoj su premašili 10 milijardi KM.

On je naveo da se, gledajući strukturu indirektnih poreza, najveći iznos prikupljenih prihoda – čak 73 odsto odnosi na one od PDV-a, dok prihodi od akciza čine 15,5 odsto, od putarina 6,5 odsto, te carina oko pet odsto.

“S obzirom na činjenicu da je u toku 2023. godine vrijednost uvoza robe u BiH bila manja za oko tri odsto u odnosu na 2022, nisu ni mogli biti naplaćeni veći prihodi po osnovu uvoznih dažbina. Najveći rast bilježimo po osnovu PDV-a u unutrašnjem prometu, koji su PDV obveznici prikazivali u svojim PDV prijavama”, ukazao je Tegeltija.