30 Jun

Admir Kapo: Potrošite 5 KM na domaće proizvode, BiH će biti nova Skandinavija

Mada se u bh. javnosti već duže stvara utisak kako smo na ivici ambisa, da smo stigli na kraj puta s kojeg povratka nema, što često i nije bez osnova, direktor Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće" Admir Kapo vidi svjetlo na kraju tunela.

Smatra da bi za godinu ovo «mogla biti država za ne prepoznati», naravno, u pozitivnom smislu, samo kada bismo se okrenuli sebi i konačno počeli kupovati domaće proizvode i usluge. Čelnik udruženja koje je postalo prepoznatljivo i danas ima više od 500 članica, bh. firmi, kao i brojne uspješne projekte iza sebe, u intervjuu za INS govori zašto njegove tvrdnje nisu bez osnova.

INS: Dugo radite u kampanji «Kupujmo i koristimo domaće». #MadeinBiH je prepoznatljiva priča u bh. javnosti. Koliko je kod naših ljudi razvijena svijest o važnosti ove ideje i kakve ona rezultate donosi?

KAPO: Što se tiče same ideje, mi radimo nekih 13 godina u kontinuitetu, počevši od 2004. godine. Trebalo je stvoriti platformu da se rade mnogo ozbiljnije stvari. Negdje 82 posto ispitanika kaže da kupuje domaće proizvode. Da je to tako i u praksi, mi bismo bili na nivou zemalja Skandinavije. Ali se pokazalo da dobar dio ljudi kupuje brendove iz bivše Jugoslavije i smatra ih domaćim proizvodom. Naše firme nemaju dovoljno sredstava da se marketinški nose s konkurencijom. Narod ne zna prepoznati domaće proizvode. Tada je nastala ona naša zvjezdica koja obilježava domaće proizvode, te je trebalo razviti mrežu i firmi i proizvoda na kojoj će se naći ta zvjezdica, da bi se mogli raditi ozbiljniji kapaciteti.

Do 2014. godine to je bilo na održavanju nekog stanja koje je postojalo. Međutim, nekoliko stvari se poklopilo nakon 2014. godine, što je nama išlo u prilog da pokrenemo ozbiljnije priče. Naime, bilo je 90-ak firmi i 12.000 proizvoda koji su nosili znak bh. kvaliteta, što je platforma da bismo mogli raditi veće kampanje. S druge strane, počeli su naši tržni centri da rastu, a strani da gube bitku. Vidjeli ste šta se desilo s TUŠ-em, pa je prodat Interex, Konzum je kupio Mercator pa je počeo da pada.

Uglavnom, rastom naših tržnih centara na policama se počelo pojavljivati više domaćih proizvoda. Potom smo 2015. godine pokrenuli prvu ozbiljniju kampanju pod nazivom «Upalimo svjetlo u BiH», pa «Volimo BiH». Također, mi smo 2016. godine radili kampanju «Domaće ili strano, nije ti to isto». Zatim, ujesen 2016. godine "Na stranu strano, domaće je jače" i sada #MadeinBiH, što je kampanja koja je krenula od aprila i trajat će do kraja godine. U ove tri godine svijest naših ljudi se drastično promijenila u odnosu na godine prije 2014. Međutim, još je to daleko od tačke gdje želimo da budemo. 

INS: Koliki je značaj priče o važnosti kupovine i korištenja domaćeg u kontekstu razvoja bh. privrede i otvaranja novih radnih mjesta?

KAPO: Ne postoji lakši način popravljanja privrednog stanja od toga da se okrenemo domaćem proizvodu i korištenja domaćih usluga. Hipotetički uzmimo, bez obzira u kakvom stanju bila neka porodica, ona mora danas da kupuje određene namirnice da bi uopće egzistirala. Uzmimo da je to samo pet maraka dnevno po glavi stanovnika. Ako u BiH živi 3,5 miliona ljudi ili manje, kada bi svaki od njih trošio dnevno samo pet maraka na domaće proizvode i usluge, pa kada se to pomnoži s brojem dana u godini, vidjet ćete da se radi o milijardama maraka.

To je jedan segment, dakle, gdje mi možemo sami sebi puno pomoći. Pogledajte koji to lanac za sobom povlači. Boljom produktivnošću i prodajom proizvoda firme imaju potrebu da se šire, da kupuju nove mašine, na kojima neko onda mora raditi. To otvara prostor distributerima, trgovcima, dakle kompletan lanac. Ogromni su benefiti od mijenjanja svijesti naših ljudi da se okrenu kupovini bh. proizvoda i usluga. U ekonomiji ne postoji brži način razvoja od kupovine domaćih proizvoda i kupovine domaćih usluga.

INS: Vaša kampanja često se poklapa i s radom firmi koje halal posluju, odnosno koriste halal certifikat. Koliko halal poslovanje, s obzirom na činjenicu da je halal tržište trenutno najviše rastuće u svijetu, može pomoći afirmaciji domaćih proizvoda u BiH i svijetu?

KAPO: Halal je nešto što iz dana u dan postaje sve veći hit u svijetu. Ljudi sve više shvataju da se svašta proizvodi bez nekih kontrola. Onda je to zakonski vrlo vješto upakovano. Vama za razne emulgatore stave samo slovo E i broj, a mnogo ljudi nema pojma šta znače ti emulgatori. Dosta ljudi se nezdravo hrani. Sa halal certifikatom, vi znate da se vodilo računa o vjerskim pitanjima. A, s druge strane, koristan je za čovjeka, za njegovo zdravlje.

Zato je halal certifikat hit u svijetu. Ima mnogo konzumenata i onda firme gledaju da svoj način poslovanja i proizvodnje usklade s halal certifikatom. Nešto što može biti garancija da oni proizvodi koji su halal su drugačiji od drugih i, prije svega, zdraviji. Građani time mogu imati ogromne koristi.

Problem BiH je needuciranost naših potrošača. Halal certifikat daje svakako ljudima sigurnost da je to čisto, zdravo i puno bolje od ostalih proizvoda.

INS: Govori se o rastu izvoza u BiH za čak više od 12 posto. Vi radite kampanje i diljem Evrope i svijeta. Kolike su šanse proizvoda pod oznakom Made in BiH u svijetu?

KAPO: Bosna i Hercegovina ima takve potencijale, a ovo nije priča lažnog optimizma, tolike resurse, da bi je, da se malo ozbiljnije posložimo, za godinu bilo teško prepoznati. Nažalost, politička situacija najviše utječe na to stanje. Mi u kampanji radimo tribine s našim ljudima koji žive van BiH. Pripremamo naše ljude da, kad dođu na godišnji odmor, povedu računa o domaćim proizvodima i uslugama.

Imamo neku procjenu, dođe 300.000 ljudi. Ukoliko bi oni potrošili 500 eura na domaće proizvode i usluge, to je 150 miliona eura koje mogu ostaviti državi! Upoznao sam puno ljudi naših van BiH i imamo ogroman potencijal za izvoz.   Imamo mogućnost da koristimo naše uspješne ljude koji su tamo.

Meni se javio određen broj ljudi koji bi bili spremni da investiraju u BiH, ali im treba minimum sigurnosti. Oni su navikli da, kad naprave biznis, posluju u uređenom sistemu. Dakle, ogroman potencijal imamo i za godinu možemo izaći iz krize, BiH bi doživjela procvat.

 

(Izvor:ins.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top