S druge strane, u menadžmentu JP "Aerodrom" Bihać ne negiraju da radovi teku sporije od planiranog, no za to krive Zakon o javnim nabavkama i žalbe učesnika u tom procesu.
Vlada FBiH prošle je godine u dva navrata obezbijedila četiri miliona KM za izgradnju aerodroma "Golubić" u Bihaću. U međuvremenu su započeti pojedini infrastrukturni radovi, no proces za sada teče sporije od očekivanog.
Premijer FBiH Fadil Novalić rekao je za naš portal da je konačna izgradnja aerodroma u Bihaću trajno opredjeljenje Vlade Federacije, što je, kako je istakao, dokazala u više navrata.
"Prije svega, novac za aerodrom smo uvrstili u budžet već treću godinu zaredom, a dodatna sredstva našla su se i u rebalansu budžeta za prošlu godinu. Ja sam naišao na neku izjavu direktora aerodroma gdje se pokretanje projekta s mrtve tačke pripisuje 'menadžmentu JP Aerodrom Bihać' i ovo stvarno ne bih komentarisao. Inače smo već ušli u period predizborne kampanje i svako sebi voli pripisati neki uspjeh", kazao je Novalić.
Vlada FBiH nezadovoljna sporošću lokalnih vlasti
Komentarišući dinamiku radova na izgradnji bihaćkog aerodroma Novalić je kazao da je Vlada na čijem je čelu nezadovoljna sporošću lokalnih vlasti.
"Nešto je urađeno, a ja sam prošle godine dvaput posjetio Bihać, dogovarali smo neku sasvim drugačiju dinamiku i ja ne vidim da se rukovodstvo toga pridržava. Moram ovdje naglasiti da je Federacija Bihaću obezbijedila ne samo novac već i stručnu pomoć. Prije nekoliko mjeseci na moju molbu u Bihaću je boravio Rifet Karasalihović, direktor Međunarodnog aerodroma u Tuzli, koji se potpuno volonterski uključio i podijelio svoja iskustva i znanje", rekao je Novalić.
On je istakao da su uslovi za dobijanje novca iz budžeta jasni i da se u tome nikome neće gledati kroz prste.
"Lično mislim da je vrijeme da razmislimo o tome da aerodrom Golubić stavimo u nadležnost kantona ili čak i Federacije. Lokalna zajednica očito nema ili želje ili kapaciteta da se ozbiljno pozabavi ovim projektom koji može potpuno preporoditi čitavu Krajinu. Iskreno, meni je žao što stalno u medijima nailazim na jadikovke krajiških funkcionera koji su tobože 'zaboravljeni', a koji, što se vidi na primjeru aerodroma, imaju nemaran odnos prema ovakvim prilikama, a svaki pokušaj da im se ukaže na greške smatraju 'politikanstvom'. Vlada Federacije je svjesna da je finansiranje iz budžeta na ovakav način nedovoljno zato već neko vrijeme tragamo za potencijalnim investitorom. Znam da se u pronalaženje investitora uključila i Vlada USK. Ovo je najbolje rješenje za sve strane, s obzirom da se prema našim računicama radi o izuzetno isplativom projektu. Ne bih za sada govorio o detaljima, ali interesa ima", kazao je Novalić za naš portal.
Menadžment preduzeća tvrdi da izgradnju usporavaju javne nabavke
Prema riječima Elvedina Sedića, direktora JP "Aerodrom" Bihać, žalbe učesnika u procesu javnih nabavki, kao i loši vremenski uslovi u proteklom periodu, utjecali su na to da se proces odvija sporije od planiranog.
"Mi smo završili proceduru javnih nabavki. Neke javne nabavke su tekle duže u odnosu na planirano, jednostavno zbog žalbi. I to je nešto što ne možete predvidjeti. Dakle, ne možemo mi utjecati da se ljudi žale u postupcima javnih nabavki i da taj proces, umjesto mjesec dana, traje po tri, četiri ili pet mjeseci. Naravno, tu su i vremenske neprilike koje nam nisu išle na ruku, ali i to je isto nešto na što ne možemo utjecati", rekao je Sedić za naš portal.
On je istakao da se, uprkos tome, nije gubilo vrijeme.
"U tom periodu, provodili smo postupak utvrđivanja javnog interesa i eksproprijacije i to su zaista obimni poslovi. Imate više od 1.000 parcela, a na svakoj parceli 3, 4, 5, 10, pa i 15 vlasnika. Za svaku parcelu treba otkucati odluku i dostaviti je ljudima. Dakle, radi se o dva toma elaborata o odluci o utvrđivanju javnog interesa na kojima je radio veći broj uposlenika Gradske uprave, urađen je jedan veliki dio posla i nije to baš tako jednostavno kako neki misle", objasnio je.
Sedić ističe da su prvi građevinski zahvati na postavljanju ograde oko parcele aerodroma započeti krajem prošle godine, no zbog obilanog snijega i završetka građevinske sezone, radovi su nastavljeni tek u proljeće.
"Ove godine u martu, kada je otpočela nova građevinska sezona, mi smo nastavili dalje s ogradom koja je u završnoj fazi. Skoro svi stubovi su postavljeni, trebamo još ogradu zategnuti i to će vrlo brzo biti gotovo. U međuvremenu smo pokrenuli radove na uređenju glavne pristupne saobraćajnice kroz naselje Golubić. Tu se radi jedna investicija u vrijednosti 180.000 KM i radovi su trenutno u toku. Također, radi se na izgradnji mosta prema pristupnoj parceli poslovnog kruga aerodroma, kao i pristupni put na toj parceli koja će služiti kao prilaz u ovom prijelaznom periodu za aerodrom", navodi.
Do sada iskorištena 3,4 miliona KM namjenskih sredstava
Navedeni infrastrukturni radovi, prema njegovim riječima, koštaju oko milion KM. S obzirom na to da je odabrano idejno rješenje projekta, kreće se i u fazu izrade glavnog projekta koji će koštati oko 400.000 KM. I to bi, navodi Sedić, trebalo biti okončano do kraja godine.
"Sve u svemu, to je ukupno 1,4 miliona KM za javne nabavke za prošlu godinu, uključujući i projektnu dokumentaciju. Plus, na to dolaze 2 miliona KM za eksproprijaciju, koja je također pokrenuta. Dakle, od ukupno 4 miliona KM koliko nam je odobreno prošle godine, mi smo utrošili 3,4 miliona KM. Tačnije, uspjeli smo, uslovno kazano, i uštedjeti određena sredstva, jer smo u postupcima javnih nabavki neke stvari uspjeli dobiti i jeftinije nego što je to predviđeno. S obzirom da su to planska sredstva, mi ih nismo mogli iskoristiti u druge svrhe, iako smo, opet kažem uslovno, uspjeli uštedjeti ta sredstva i o tome smo slali upit Vladi FBiH. No, nismo dobili pozitivan odgovor i ta sredstva su ostala u federalnom budžetu", govori.
Napomenuo je da je kompanija koja je izabrana za izradu glavnog projekta u međuvremenu obavila geomehaničko ispitivanje tla, tj. tlo je bušeno na otprilike 50 lokacija. Druga firma iz Sarajeva završila je i geosnimanje situacije avionom, a od Agencije za upravljanje vodnim područjem sliva Save tražili su podatke o stogodišnjem nivou rijeke Une, uzimajući u obzir njenu blizinu i visinu terena gdje se nalazi aerodrom.
Sedić je rekao i da je Gradsko vijeće Bihaća pred Novu godinu donijelo odluku o utvrđivanju javnog interesa za širi obuhvat zemljišta oko aerodroma koje bi trebalo služiti za daljnji razvoj aerodroma i njegovu izgradnju.
"Dakle, pored postojećih 240 dunuma koliko imamo, obuhvaćeno je još dodatnih 700 dunuma. Tih skoro 1.000 dunuma poslužilo bi za aerodrom. Konkretni postupci eksproprijacije zemljišta vršit će se pojedinačno, odnosno u zavisnosti od sredstava koja budu na raspolaganju. S obzirom na to da će trebati izvršiti eksproprijacija za blizu 700 dunuma zemljišta, sveukupno bi to trebalo koštati između 10 i 15 miliona KM", objasnio je.
Ništa od piste ove godine
Na ranije najave da bi ove godine mogli biti započeti radovi čak i na pisti aerodroma, Sedić kaže da finansijska sredstva koja se izdvajaju nisu dovoljna za takve aktivnosti.
"Dva miliona godišnje, koliko je Vlada FBiH do sada odobravala, zasigurno nije dovoljno da se uradi pista. Ranije je bilo najava da će se Vlada potruditi da se kroz neke druge izvore, primjerice neki kredita gdje bi Vlada bila garant, obezbijede ta sredstva, ili, pak, kroz neku privatnu investiciju", rekao je.
Sedić je napomenuo da su i jedna i druga varijanta za Gradsku upravu prihvatljive, jer je njima od interesa da se aerodrom napravi i funkcionira. Naveo je da projekt apsolutno niko ne opstruira.
"Stvari teku svojim redoslijedom, no naprosto idu sporije zbog Zakona o javnim nabavkama. Mi smo ovaj projekt kandidirali i za plan javnih investicija FBiH. Ljudi na njemu zaista požrtvovano rade i ja mogu reći da ne znam kako je premijer došao do nekih zaključaka. Štaviše, ukoliko on smatra da kanton ili Vlada FBiH ovaj projekt mogu završiti u roku godinu ili dvije, apsolutno se slažemo da oni preuzmu taj projekt i da ga završe. Ponavljam opet, i našem preduzeću, ali i Gradskoj upravi je najbitnije da se projekt završi i da se aerodrom stavi u funkciju, a da li će taj proces voditi Gradska uprava, kanton ili Federacija BiH, mislim da je najmanje bitno", kazao je za kraj Sedić.
