Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) objavilo je Studiju o klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu koja ukazuje na alarmantan porast temperature na cijeloj teritoriji sa zabilježenim porastom od 1,2ºC u skoroj budućnosti koja će neminovno i dalje rasti za 1,7ºC do 4,0ºC pa čak do kraja vijeka i premašiti 5,0ºC, u zavisnosti od rezultata globalnih nastojanja da se smanji emisija stakleničkih gasova.
Analize klimatskih promjena u regionu, generalno, potvrđuju da su zdravlje ljudi, sigurnost i kvalitet života u velikoj mjeri osjetljivi na prirodne nepogode i gubitke usljed vremenskih prilika, a utvrđeni su i sektori u kojima će se osjetiti njihov najveći uticaj:
- poljoprivreda (smanjenje kvaliteta hrane, erozija i degradacija zemljišta, itd.);
- šumarstvo (visok rizik od rasprostranjenog propadanja šuma, isčezavanje postojećih taksona, itd.);
- vodni resursi (manjak vode za piće, itd.); i
- zdravlje ljudi (veća učestalost toplotnih udara, prodor novih vektorskih zaraznih bolesti, itd.)
Osim toga, podaci o klimatskim promjenama u regionu Zapadnog Balkana ukazuju na „napredovanje suptropske klime dalje na sjever, pri čemu će priobalna i južna područja biti veoma vruća i suha tokom ljetnjeg perioda, čije će se trajanje, prema očekivanjima, produžiti za jedan do dva mjeseca u periodu od skore budućnosti do kraja vijeka.“
Prema istraživanju javnog mnijenja i privrednika, Balkanski barometar za 2017. godinu, koje provodi Vijeće za regionalnu saradnju, 73% ljudi u regionu smatraju da su klimatske promjene problem. U tom pogledu nastavlja se uzlazni trend zabilježen 2015. godine, sa 77% preduzeća u regionu koja su rekla da su preduzela određene mjere ili aktivnosti u cilju smanjenja štetnog uticaja na okolinu, dok je njih 21% priznalo da ne rade ništa da umanje rizik po okoliš.
U studiji je iznesen niz preporuka za smanjenje tereta koji je na pojedinačnim ekonomijama Zapadnog Balkana u pogledu rješavanja pitanja vezanih za klimatske promjene, a posebno s obzirom na nedostatak ljudskih resursa i drugih kapaciteta, kroz unaprijeđenje i usredsređenje na regionalnu saradnju.
73% LJUDI U REGIONU SMATRAJU DA SU KLIMATSKE PROMJENE PROBLEM
Kao kandidati i potencijalni kandidati za pristupanje Evropskoj uniji (EU) sve ekonomije Zapadnog Balkana su motivirane da poštuju Pariski sporazum i ostvare ciljeve smanjenja emisije stakleničkih gasova do 2020, odnosno 2030. godine koje je postavila EU, kao i da povećaju energetsku učinkovitost i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Ekonomije Zapadnog Balkana su u tom cilju utvrdile prioritete u prilagođavanju klimatskim promjenama i ublažavanju njihovog uticaja te nastavljaju da sa Vijećem za regionalnu saradnju rade na rješavanju pitanja vezanih za klimatske promjene i zaštitu okoliša kroz Regionalnu radnu grupu za okoliš (RWG Env).
Studija je dio aktivnosti Vijeća za regionalnu saradnju na provođenju strategije rasta „Jugoistočna Evropa 2020“ (JIE 2020) u sklopu Regionalne radne grupe za okoliš.
Regionalna radna grupa za okoliš koju vodi Vijeće za regionalnu saradnju je međuvladina platforma namjenjena koordiniranju važnih regionalnih inicijativa i projekata u oblasti okoliša i klimatskih promjena. Sarađuje sa resornim ministarstvima, predstavnicima različitih regionalnih i međunarodnih organizacija, projekata, agencija za okoliš i partnerskih organizacija iz regiona i Evropske unije. Radna grupa koordinira aktivnostima vezanim za tri glavna regionalna projekta koja se bave otpornošću transportne infrastrukture na klimatske promjene, povezanošću vode, energetike, hrane i ekosistema i biološkom raznolikošću.
77% PREDUZEĆA U REGIONU SU REKLA DA SU PREDUZELA ODREĐENE MJERE ILI AKTIVNOSTI U CILJU SMANJENJA ŠTETNOG UTICAJA NA OKOLINU
