Svijet bi mogao izgledati drastično drugačije do 1. januara 2025., ovisno o ishodu trenutnih sukoba, ključnih globalnih izbora i od geopolitičkih sila koje će stvoriti kritične trenutke u godini koja je pred nama.
Kako piše CNN u detaljnoj analizi događaja koji nas očekuju u novoj 2024. godini, “sudbonosna utrka” za Bijelu kuću ponovo će staviti demokraciju na kocku u Sjedinjenim Državama. A Donald Trump je daleko od toga da je jedini krajnje desni populist koji se ponovno pojavio. Naglašava se kako je pokret u porastu i u Europi. A ratovi u Ukrajini i Gazi u opasnosti su da izazovu daleko šire odjeke, dok je ekonomska i politička stabilnost ugrožena velikim migracijskim tokovima, strahovima od recesije i sve većim efektima klimatskih promjena. Na većinu pitanja, premoćne, demokratske vlade se bore pokazati svojim glasačima da imaju odgovore.
Svijet se ne mijenja samo zato što se kalendar okreće iz jedne godine u drugu. Ali s obzirom na splet događaja za koje znamo da će se dogoditi ove godine — kao i na sve nepoznanice, olimpijska 2024. mogla bi označiti prekretnicu u historiji 21. stoljeća.
Epohalni američki izbori
Najpredvidljiviji globalni šok 2024. bio bi izbor Donalda Trumpa, koji bi postao tek drugi američki predsjednik koji je osvojio neuzastopni mandat. Bivši predsjednik već otvoreno poručuje da američku demokraciju i američki globalni poredak namjerava podvrgnuti najvećem testu.
Republikanski favorit zaklinje se da će upotrijebiti predsjednički autoritet za “odmazdu” na svojim neprijateljima i unutrašnjosti birokracije kako bi vladu učinio instrumentom svoje osobne moći. Poređenja s nacistima su u ovom trenutku prenapuhana, ali Trumpova retorika – uključujući njegovo označavanje političkih protivnika kao “štetočina” i upozorenja da će imigranti zagaditi krv Amerike – podsjeća na demagogiju iz 1930-ih i predviđa potencijalno najekstremnije američko predsjedništvo. Što se tiče politike van SAD-a, Trump signalizira da bi odbacio Ukrajinu kako bi se priklonio autokratima poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, a njegovo neprijateljstvo prema savezima moglo bi čak ugroziti NATO.
Vrijeme ističe republikanskim predizbornim kandidatima da sruše Trumpa. Osim ako u idućih nekolikosedmica ne dođe do promjena u Iowi i New Hampshireu, bivši će predsjednik imati veću kontrolu nad GOP-om nego kad je osramoćen napustio Washington u januaru 2021. Zemlja se nikada nije suočila s takvim izborima – s vjerovatnim izazivačem, bivšim predsjednikom koji se suočava s 91 kaznenom prijavom u četiri kaznena predmeta, uključujući one za navodne zločine protiv demokracije.
Ako Trump pobijedi, bit će to jedan od najzapanjujućih i najzlokobnijih povrataka u političkoj historiji, a ono što se dogodi u novembru moglo bi zauvijek promijeniti Ameriku i imati ogroman odjek diljem svijeta, dodaje se u analizi.
Sudbonosna godina za Ukrajinu
Hoće li ovo biti godina u kojoj će Zapad napustiti Ukrajinu i nagraditi Putina za barbarstvo potkrijepljeno novim zračnim napadima na civile posljednjih dana?
Bidenovo obećanje da će se SAD držati Ukrajine “koliko god bude potrebno” nikad se nije činilo nesigurnijim, piše CNN. Republikanci blokiraju njegovo obećanje od 60 milijardi dolara za novu vojnu pomoć koja je Ukrajini prijeko potrebna nakon što je njena dugo planirana ofanziva zapela “u krvavoj borbi u stilu Prvog svjetskog rata”. Putinovi saveznici u Europi poput mađarskog premijera Viktora Orbana u međuvremenu nastoje presjeći žilu kucavicu Europske unije prema Kijevu. Predsjednik Volodimir Zelenski nepokolebljiv je u tome da će se Ukrajina boriti dalje, ali ako se Zapad okrene, mogao bi se suočiti s izborom između pregovaranja s Putinom i produženja sukoba koji će zemlju ostaviti okrvavljenu.
Putin misli da može nadjačati Zapad kako bi osigurao pobjedu koja bi poslala razorne signale o tome kako Amerika tretira svoje prijatelje. Takav bi ishod nagradio agresiju autokrata protiv suverene demokracije i značio bi zapanjujući poraz NATO-a i novu eru nesigurnosti u Europi.
Bliski istok na rubu
Može li Bidenova administracija spriječiti prerastanje rata u Gazi u regionalni požar? I hoće li Izrael uništiti Hamas prije nego što potpuno uništi svoj ugled u inostranstvu usred pokolja palestinskih civila? I koliko dugo vlada premijera Benjamina Netanyahua opterećena skandalima može preživjeti s obzirom na to da je Izraelcima obećao sigurnost prije nego što je jedan od najmračnijih dana Izraela nastupio pred njim?
Ova pitanja dolaze u napetom trenutku sukoba izazvanog terorističkim napadima Hamasa u Izraelu u oktobru. Ekstremne napetosti rastu od Indijskog oceana, preko Crvenog mora i diljem regije, s američkim vojnicima i brodovima na liniji vatre dok iranske proxy grupe u Jemenu, Gazi i Libanonu nastoje izvršiti pritisak na Izrael i moć SAD-a. Dok je Biden čvrsto uz Izrael od napada, čini se da Netanyahuova vlada ignorira njegove pozive na smanjenje intenziteta operacija u Gazi i obećava da će se boriti još mjesecima. Čini se da se interesi SAD-a i Izraela brzo razilaze jer sukob uzrokuje ozbiljne političke posljedice za Bidena u njegovoj zemlji, posebno s mladim i progresivnim glasačima, te arapskim Amerikancima u državi Michigan koji krive njegovo vodstvo.
Birači mogu promijeniti svijet
Stotine milona ljudi izvan SAD-a izaći će na izbore ove godine. Ali paradoksalno, izbori širom svijeta mogli bi manje pokazati čvrsto zdravlje demokracije nego sve veću opasnost u kojoj se nalazi. U januaru bi predsjednički izbori u Tajvanu mogli izazvati nove napetosti s Kinom. Očekuje se da će premijer Narendra Modi u Indiji ponovno biti izabran i ojačati moć koja se sve više koristi za uništavanje najveće svjetske demokracije. Ali njegov hinduistički nacionalizam ne sprječava SAD da mu se udvara kao bedem protiv Kine. I izbori u Rusiji su šarada, ali Putin bi iskoristio pobjedu da dodatno učvrsti svoju moć uprkos ogromnim vojnim gubicima u Ukrajini.
Izbori za Europski parlament otvaraju krajnje desničarske, populističke, antiimigracijske stranke u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji i u drugim članicama. Njihov uspjeh mogao bi biti predznak za Trumpa, čiji je populistički uspon bio predviđen britanskim glasanjem za izlazak iz EU 2016. Britanci bi, međutim, mogli iskoristiti izbore koji se vjerovatno održavaju ove godine da odbace haotično desničarsko vodstvo i vrate se Laburističkoj stranci nakon 14 godina. To bi signaliziralo da su vladajuće elite posvuda u opasnosti – još jedno otrežnjujuće upozorenje za Bidena.
Nova geopolitička realnost
2024. će produbiti novo globalno usklađivanje. SAD i saveznici suočavaju se s labavom, ali sve više koordiniranom frontom Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje, koji svi imaju različite interese, ali dijele zajednički cilj erodiranja američke moći. Razne permutacije ove pripadnosti oblikovale su sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku, a u toku je utrka između Zapada i njegovih protivnika za utjecaj na “globalni jug” zemalja u razvoju jer Kina posebno nastoji osujetiti pravila i običaje dugo uspostavljenog globalnog poretka kojeg vodi SAD. Ove promjenjive geopolitičke ploče znače da svaka globalna kriza sada postaje test kredibiliteta SAD-a i Bidenove snage – baš u trenutku kada ga republikanci nastoje prikazati kao slabog i posrnulog vođu uoči izbora 2024. godine.
Imigracija zbunjuje vlade s obje strane Atlantika
Nedokumentirani migracijski tokovi napadaju gotovo svaku veću razvijenu naciju. Od rekordnog priliva na južnoj granici SAD-a do britanskog neuspjelog plana da deportira u Ruandu migrante koji su prešli La Manche u malim čamcima, imigracija izaziva otrovnu političku mješavinu. No žestoke ideološke podjele s obje strane Atlantika znače da su učinkovite reforme za rješavanje problema nedokumentirane migracije, pretrpanih graničnih objekata i zloupotrebljenog sistema azila u biti nemoguće. Prijeko potrebni globalni napori u borbi protiv uzroka masovnih egzodusa – poput klimatskih promjena, ratova, propalih država, političkog ekstremizma i ekonomske propasti – izvan su ograničenog opsega slabih vlada.
A sve gora situacija ide na ruku ekstremistima poput Trumpa i vođama krajnje desnice u Europi poput nedavnog nizozemskog pobjednika na izborima Geerta Wildersa, koji demagogiziraju imigraciju i autsajdere i čine politička rješenja još nedostižnijima.
Hoće li se američko-kineski hladni rat ponovno zahuktati?
Biden i kineski predsjednik Xi Jinping na samitu u Kaliforniji u novembru složili su se, barem, spriječiti pogoršanje opasnih napetosti. Ali višestruki pritisci svakodnevno uništavaju najkritičnije diplomatske odnose na svijetu. Kina napore SAD-a da uravnoteži uspon svoje supersile smatra nelegitimnim nastojanjem da potkopa svoju zakonitu sudbinu.
Neprijatni sukobi koji uključuju američke i savezničke snage te kineske brodove i zrakoplove u Južnom i Istočnom kineskom moru mogli bi u bilo kojem trenutku eruptirati u veliku krizu. Kinesko inzistiranje da demokratski Tajvan treba staviti pod kontrolu kopna predstavlja jedan od velikih rizika novog velikog rata.
A Kina će biti veliki problem na izborima u SAD-u, sužavajući Bidenov manevarski prostor dok je Xi pod velikim pritiskom kod kuće i nikada nije oklijevao igrati na agresivnu, nacionalističku kartu za politički učinak.
Klimatska kriza će nadmašiti napore za ublažavanje
Ako se trendovi održe, svijet čeka još jedna godina velikih poplava, ogromnih požara, monstruoznih oluja i suše. Ali dok dokazi o klimatskim promjenama postaju sve opasnije očiti, politička volja u mnogim zemljama opada za ispunjavanje već utvrđenih ciljeva emisija kako trošak za potrošače postaje jasan, a politički oportunisti vide napad na liberalnu zelenu politiku kao pobjedu.
