Kako je rekao za N1, afera u vezi sa respiratorima bi se svakako trebala završiti istražnim radnjama, ali i na izborima.
"Građani trebaju reći šta misle o ovom slučaju. Svi su već zaboravili aferu Asim, ali su sve to afere koje se nakupljaju. Mi sada vidimo i pokušaj za odgađanje izbora", istakao je.
Naglasio je da izbori, ne samo da bi trebali biti održani, nego bi kako i Zakon nalaže, CIK trebao iduće sedmice raspisati izbore.
"Ako se poredimo sa demokratskim zemljama, izbori u Južnoj Koreji, Njemačkoj, Austriji, Sjedinjenim Američkim Državama, niko ne priča o odgađanju izbora, a kod nas se priča o tome šest mjeseci unaprijed. Ne postoje nikakvi razlozi da se izbori ne raspišu i ako budemo u goroj situaciji u septembru, onda se može govoriti o odgađanju", poručio je Arnaut gostujući u Novom danu.
"Bili smo na jedan glas do uvođenja elektronskog glasanja, a ove stranke koje žele odgoditi izbore su bile protiv tog elektronskog glasanja i mi iz dana u dan imamo sve goru situaciju. Prvo su bili protiv elektronskog glasanja, sada su protiv izbora. Izbori su nešto o čemu u demokratskim društvima ne treba raspravljati", dodao je.
Govoreći o šestoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kazao je da je bilo smisla održati tu sjednicu, ali 30. marta.
"Ja sam tad predložio izmjene poslovnika kad smo bili na samom početku epidemije i u tih mjesec dana koji su prošli trebali smo održati bar četiri sjednice na kojima bismo donijeli ogromne mjere štednje. Naša stranka je takođe predložila u ovih mjesec dana tri zakona i ustavni amandman i izmjene poslovnika a sve je bilo usmjereno ka rezanju privilegija o kojima sam govorio na Parlamentu. Šta će im tjelohranitelji a novinarima ne daju u salu. Zašto će im reprezentacija, službeni telefoni, odvojeni život, od čega odvojeni ako će se javljati online. Sutra se otvaraju frizerski saloni a mi tek prekjučer donijeli odluku o elektronskim sjednicama", rekao je.
Na pitanje ko donosi odluke, odnosno ko radi posao koji bi trebao da radi Parlament BiH je odgovorio da to rade stranački lideri.
"Ono što je sad u BiH izašlo na vidjelo je da je na sceni pokušaj najviše tri stranačka lidera - SDA, HDZ i SNSD - da BiH pretvore u jednu stranačku autokratiju. Mi smo sada zvanično parlamentarna demokratija, međutim činjenica je da tri stranačka lidera odlučuju o svemu. Radmanović, Zvizdić i Krišto se apsolutno ništa ne pitaju - oni izvršavaju naredbe da se Parlament ne sastaje, otežavaju rad Parlamenta. Imamo 330 miliona eura na čekanju zato što dva delegata u Domu naroda i jedan član Predsjedništva ne mogu oko nečega da se dogovore, a niko ne pita ni Komšića ni Džaferovića", komentarisao je.
"Najlakše je u BiH pozivati se na nadležnosti, to nije istina. Mi smo predložili tri zakona koji radikalno režu te privilegije. U nadležnosti je državnog Parlamenta da kaže da članovi Parlamenta, da članovi Vijeća ministara, brojni direktori na državnom nivou neće više imati reprezentaciju, vozače, troškove telefona, to je nadležnost državnog Parlamenta. Ja sam svojim zakonom ukinuo 'bijeli hljeb', taj bijeli hljeb još uvijek postoji na entietskom nivou. Ako entiteti nešto hoće da rade, pa evo neka ukinu bijeli hljeb koji sam ja na državnom Parlamentu ukinuo. Radmanovića nisam ja ništa pitao, već zahtijevao da poštuje poslovnik i da stavi one prijedloge na dnevni red, ali oni nisu htjeli to jer ne žele da se odreknu tih privilegija. Pazite ovo, ovo je banalan primjer, ali pokazuje dokle korupcija ide. Oni su imali u neformalnim razgovorima izgovor da Krizni štab nalaže da se ne sastajemo duže od 60 minuta što ja nisam čak ni siguran je li istina i da trebamo poštovati mjere, a onda istovremeno restoran u zgradi Parlamentarne skupštine radi i nekoliko poslanika su taj dan obilno objedovali u tom restoranu što je meni van svake pameti, a da ne govorim da krši sve moguće mjere i uspostavlja jednu privilegovanu kastu. Vi sad u BiH imate u ovom društvu kastu koja može otići u restoran u zgradi Parlamenta najesti se, popiti, vjerovanto na reprezentaciju, a ekonomija stagnira", naglasio je Arnaut za N1.
O spašavanju privrede je kazao kako su, kao i sve mjere koje su uvedene po pitanju zaštite zdravlja, stihijske.
"Sama činjenica da su se privrednici pobunili vam govori da nešto nije uredu. Treba uporediti sa mjerama u regionu i vidjeti da je ovo samo jedna maska i da se odvija pljačka. Malinari uvode respiratore, a onda ispred Civilne zaštite ne znaju ni reći da su to respiratori nego registratori. Trebao je doći Ustavni sud da kaže da restriktivne mjere koje su uvedene na dvije populacije nije ustavno, a onda imamo suludu mjeru, policijski sat je bila dobra mjera i onda ukinu tu mjeru što je van svake pameti. U Hvatskoj struka vodi glavnu riječ, vi kod nas imate policajce koji to kreiraju i ne postižu rezultate. U Hrvatskoj blaže mjere imate a bolja je situacija nego kod nas", rekao je.
Poručio je i da građani trebaju svoj sud o tome dati na izborima, te da iz tog razloga imamo pritiske da se odgode izbori.
