Kako se navodi, u narednih nekoliko mjeseci, promjene na međunarodnom planu mogle bi otvoriti nove mogućnosti za BiH.
Smatra to Majda Ruge, stručnjakinja iz think-tanka Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), u intervjuu za ORF.at. Međutim, istovremeno upozorava i na moguće pogoršanje.
U opširnoj analizi navodi se da Bosnom i Hercegovinom vladaju etno-nacionalističke stranke Bošnjaka, Hrvata i Srba te da u zemlji, prema stavu kritičara, postoji “mafijaško-kleptokratski” sistem. Navodi se da je Dejtonski mirovni sporazum 1995. stvorio jedan od najsloženijih političkih sistema na svijetu, koji nacionalisti koriste prvenstveno da blokiraju jedni druge. Građani, kako se konstatira, zarobljeni su u sistemu koji etnički sve razdvaja do najsitnijih detalja. Za EU je to, pored kosovskog pitanja, geopolitička slaba tačka.
"Nakon godina stagnacije u kojoj se EU i SAD nisu udružile da bi pomogle u rješavanju najnužnijih problema u zemlji, uvjeti su se promijenili. S Joeom Bidenom, ne postoji samo jedan američki predsjednik koji dobro poznaje BiH lično. Bidenova vlada je prvenstveno zainteresirana za borbu protiv kleptokratije i ponovno jačanje vladavine zakona i institucija, pa su to "dobre vijest", objašnjava Ruge.
S druge strane, loša vijest je da Biden ima potpuno drugačije prioritete i da Bosna ne počinje dobivati potrebnu pažnju. S druge strane, pozitivno je što su se sa Samanthom Power, bivši saradnici Richarda Holbrookea, koji su pregovarali o Daytonskom sporazumu, i koji su "veterani bosanskog sukoba", vratili u američku vladu.
Istovremeno, navodi se dalje, nominacijom Christiana Schmidta za poziciju visokog predstavnika, Njemačka je pokazala da se tom pitanju mora pridati veći značaj. Schmidt će zamijeniti Austrijanca Valentina Inzka, koji je na toj funkciji bio jedanaest godina. Ruge je oprezna, kaže da treba pričekati sljedećih nekoliko mjeseci, a onda bi se jasnije vidjelo "kreće li se stvar".
Ističe da mjesta koja su direktno odgovorna za našu regiju u američkom State Departmentu još nisu popunjena i stoga nije moguće reći koje će stavove zauzeti vlada Bidena i s koliko će imati volje da ih provede. A s Njemačkom bi se trebalo pričekati i vidjeti hoće li se ta obveza odnositi samo na imenovanje njemačkog kandidata za visokog predstavnika ili će nakon toga u tom pogledu biti odgovarajuće snažna podrška Berlina.
Iako ORF navodi da je Ministarstvo vanjskih poslova pohvalilo je Inzkov mandat kao "odličan", piše i da je, s druge strane, u BiH više puta oštro kritizirali zbog svog rezerviranog načina rada, iako zapravo ima široka prava na intervenciju.
"U svakom slučaju, neslaganje i neodlučnost Zapada suzili su Inzkovu slobodu. Ured visokog predstavnika ponašao se više poput "uzbunjivača" tokom proteklih deset godina", kaže Ruge.
S njene tačke gledišta, jasno je da suzbijanje korupcije i apsolutne moći nacionalističkih etničkih partija može uspjeti samo ako EU i SAD blisko surađuju. Kako kaže, napredak je moguć i bez Rusije, koja iz evropske perspektive koristi Balkan da bi geopolitički oslabila EU, pa ostaje da se vidi hoće li Bosna i Hercegovina biti jedna od nekoliko "loptica” u diplomatski kompliciranom pomirenju interesa između Zapada i Rusije.
Ruge skreže pažnju I na planove za promjenu izbornog zakonodavstva na kojem insistira HDZ. Prema njenim riječima, EU već pregovara s nacionalističkim strankama o mogućoj reformi izbornog zakona u njihovu korist. U analizi se navodi da stranka Milorada Dodika podržava HDZ po tom pitanju, jer bi takva reforma ionako izuzetno slabu državu, učinila još disfunkcionalnijom.
Ruge upozorava da bi se greška s mostarskih izbora - prilagođavanje izbornih okruga nacionalnoj raspodjeli stanovništva, mogla ponoviti na državnom nivou. Podsjeća se da su u Mostaru lani, konačno održani izbori, ali da su nacionalističke stranke dodatno ojačane.
Podsjeća se da su ambasador EU Johann Sattler, američki ambasador Eric Nelson i šefica misije OSCE-a Kathleen Kavalec u otvorenom pismu dali podršku izbornoj reformi reformi, ali da izričito spominju samo mjere protiv izbornih prevara.
Ruge optužuje SAD i EU da "dozvoljavaju korumpiranim nacionalističkim elitama da dominiraju diskursom i određuju dnevni red". U EU je to dijelom vjerovatno posljedica odgovarajućeg utjecaja hrvatske sestrinske stranke u državi članici EU -Hrvatskoj, vladajućem HDZ-u. Generalno, međutim, EU je prije svega "žrtva svog vrlo birokratskog procesa donošenja odluka i svoje čežnje da objavi uspjeh, bez obzira na sadržaj dogovora".
"14 uvjeta Evropske komisije bili bi odličan pristup za poboljšanje situacije u Bosni", kaže Ruge, konstatirajući da EU međutim, "niti postavlja prave prioritete niti daje na težini, kako bi zahtijevala njihovu primjenu". Navodi se da će se izmjene očito vršiti bez izmjena Daytonskog mirovnog sporazuma, jer su promjene Ustava trenutno teško moguće.
U tekstu se navodi da, u teoriji, pridruživanje EU smatra se pokretačem mogućih promjena. Ali čak je i status kandidata daleko. Navodi se da je nezaposlenost je izuzetno visoka, da mladi masovno napuštaju zemlju, da su mnogi predstavnici tri nacionalističke stranke visoko su korumpirani i imaju veze s organiziranim kriminalom…
Stoga je, zaključuje se, potreban "strateški vanjski zamah po mjeri" kako bi se postigla promjena u političkom sistemu Bosne i Hercegovine. Prema mišljenju stručnjaka, preduvjet za to je da EU i SAD "razumiju motive korumpirane elite - i da se prema tim akterima odnose kao prema dijelu problema, a ne kao prema rješenju".
