Nakon objave kolumniste i književnika Dragan Bursać o rušenju banjalučke Ferhadija džamija, na društvenim mrežama uslijedile su brojne reakcije i osporavanja njegovog opisa događaja iz maja 1993. godine.
Bursać je u objavi napisao kako je “tog jutra” srušena Ferhadija, te opisao atmosferu u banjalučkoj Gimnaziji, tvrdeći da su učenici trčali hodnicima vičući “srušena je”, dok su profesori “mangupski namigivali”. Naveo je i kako ga je domar zaustavio na ulazu u školu, nakon čega se navodno nikada više nije vratio u banjalučku Gimnaziju.
Međutim, na njegove tvrdnje reagovala je Snježana Karić, koja tvrdi da je u to vrijeme bila učenica banjalučke Gimnazije.
“Nikad ne komentarišem tuđe objave ali ovo je nešto što ne mogu prećutati. Bila sam učenica banjalučke Gimnazije u to vrijeme i ovo što čovjek piše je apsolutna laž. Ovo se ne može podvesti ni pod loš scenario već halucinaciju. Nadam se da ga je bar malo sramota samoga sebe”, napisala je Karić.
Sličnu kritiku uputio je i Boris Bajić, banjalučki ekonomista i bivši kolumnist Nezavisnih novina, koji je Bursaća optužio za konstrukciju i historijske netačnosti.
“Fascinantan je put Dragana Bursaća od kritičara društvenih devijacija do čovjeka kojem istina više nije niti referentna tačka, no tek sirovina za ličnu mitomaniju”, naveo je on.
Posebno je osporio Bursaćevu hronologiju događaja, podsjećajući da Ferhadija nije srušena “tog jutra”, nego oko tri sata iza ponoći između 6. i 7. maja 1993. godine.
“Dakle, nije se mogao ‘prolomiti aplauz banjalučkom gimnazijom’, niti su učenici mogli trčkati hodnicima i urlati ‘srušena je’, niti su im profesori mogli mangupski namigivati na časovima jer, prosto – škola nije radila u tri ujutro”, napisao je.
Dodatno je problematizovao i dio Bursaćeve priče u kojem tvrdi da nije ni ušao u školu nakon razgovora s domarom.
“A sam Bursać, koji tvrdi da ‘nije ni ušao u školu, niti kad ga je domar opomenuo, niti ikad više u životu’, teško da je mogao biti svjedok scene kojoj nije prisustvovao”, naveo je.
Objava je izazvala brojne komentare i rasprave na društvenim mrežama, gdje dio korisnika brani Bursaća tvrdeći da je riječ o literarnom i simboličkom opisu vremena, dok drugi insistiraju da se javne tvrdnje o ratnim događajima moraju zasnivati na činjenicama i provjerljivoj hronologiji.
Ferhadija džamija srušena je u noći između 6. i 7. maja 1993. godine miniranjem, a za njeno rušenje odgovornost su kasnije pred međunarodnim i domaćim sudovima povezivale vlasti Republike Srpske i tadašnje policijsko-vojne strukture; u samoj Banjoj Luci nije bilo javnih protesta protiv rušenja.
Bursać: Burne reakcije nakon objave. Screenshot