Prof. dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana komentirao je jučerašnju posjetu premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Banjoj Luci, gdje je potvrđeno od ranije izvjesno savezništvo lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa zvaničnim Zagrebom.
Glavni grad NDH
"Posjeta premijera Hrvatske Andreja PlenkovićaBanjoj Luci i politička koreografija koja ju je pratila zahtijevaju analizu kroz političke, regionalne, geopolitičke i historijske dimenzije. Banja Luka nosi posebnu simboličku težinu, s obzirom na ulogu koju je imala kao glavni grad NDH, što današnjim gestama dodatno osjetljivo čini svaki politički čin", priča Bećirović.
Posebno je, veli Bećirović, upadljiv snishodljiv odnos lokalne političke elite prema Plenkoviću, vidljiv u retorici, gestikulaciji i načinu predstavljanja posjete javnosti.
"Takav stepen servilnosti prema vanjskom političkom faktoru iz države s kojom se nominalno vodi 'oštra politička borba' predstavlja presedan. Moglo bi se reći da Dodik neformalno vodi 'Akademiju podaništva', gdje se otvoreno praktikuje prilagođavanje stranim političkim pokroviteljima, bilo iz Zagreba ili Beograda.
Ovo ponašanje jasno pokazuje kako Dodik vješto balansira između različitih centara moći, otvarajući Hrvatskoj kanal utjecaja u BiH, dok istovremeno demonstrira da nije vezan isključivo za Beograd. Takva politika mu je donijela reputaciju eksponenta hrvatskih interesa u zemlji", smatra sagovornik portala Radiosarajevo.ba.
Slabljenje države, jačanje entiteta
Hrvatska ovim potezom želi pokazati poseban kanal komunikacije s rukovodstvom RS-a, što koristi kao argument pred Bruxellesom i Washingtonom.
"Ipak, bilateralni kontakti koji zaobilaze institucije BiH jačaju entitetske paralelizme i slabe kapacitet države da funkcioniše kao cjelina", upozorio je.
Zanimljivo je pitanje kako na Dodikovu poziciju gledaju Aleksandar Vučić i zvanični Beograd.
"Geopolitički, posjeta unosi novu dinamiku u odnos Banje Luke i Beograda. Srbija tradicionalno vidi RS kao svoj politički prostor, dok Dodik svoju moć crpi iz podrške Beograda. Dolazak Hrvatske stvara rivalstvo, ali i novu zonu podaništva, jer se lokalna elita prilagođava svima koji nude političku legitimaciju, finansijsku pomoć ili međunarodnu zaštitu", komentira direktor IFIMES-a.
Politička poslušnost
Zanimljivo je bilo i ushićenje Dragana Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH prilikom posjete Plenkovića uzviknuo da mogu zajedno praviti čuda.
"Poruke Dragana Čovića, upućene u prisustvu Plenkovića i Dodika, šalju signal podrške entitetskim procesima koji često djeluju protiv interesa države i njenog euroatlantskog puta. Takve geste predstavljaju presedan i ne šalju signal podrške institucijama BiH, već akterima koji destabiliziraju državu", naveo je Bećirović, te dodao:
"Ako bismo zamislili inverzni scenario - da u Splitu zasjeda Predsjedništvo SNS-a uz Vučića i rukovodstvo iz RS, dok premijer Hrvatske istovremeno vodi sastanak HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH u BiH - reakcije bi bile burne, regija bi se suočila s krizom, a međunarodna zajednica upozorila na grubo miješanje u unutrašnje poslove suverenih država".
Stabilnost BiH, upozorio je Bećirović, može se graditi isključivo jačanjem državnih institucija, a ne kroz paralelne strukture i podaničke politike prema susjedima.
"Svaka praksa koja podsjeća na historijske obrasce političke poslušnosti - bilo Zagrebu, Beogradu ili bilo kojem drugom centru moći - vodi BiH unazad, a ne naprijed", zaključio je Bećirović.
